Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju drugi dan Božića, koji je posvećen Saboru Presvete Bogorodice.

U pravoslavnim hramovima služe se liturgije.

Dan nakon rođenja Isusa Hrista vjernici saborovanjem odaju zahvalnost Bogorodici što je rodila Mesiju - spasitelja ljudskog roda.
Božić se u domovima slavi tri dana.

Trećeg dana se slavi spomen na Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana, koga Republika Srpska i brojne srpske porodice praznuju kao krsnu slavu.

(RTRS, Foto: RTRS)

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju Božić, dan rođenja Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik. Portal Teslić danas svim vjernicima želi srećan Božić, uz tradicionalni pozdrav "Mir Božiji, Hristos se rodi".

U času rođenja Isusa Hrista, koji je u ovaj svijet došao radi spasenja cijelog ljudskog roda od grijeha i vječne pogibelji, zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali "Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja".

Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.

Vjernici na Božić odlaze na jutarnju liturgiju, na kojoj oni koji su postili Božićni post pristupaju Svetoj tajni pričešća.

Nakon liturgije, ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole Gospodu, a zatim pjevajući tropar "Roždestvo tvoje Hriste Bože naš", okreću i lome česnicu - pogaču u koju je stavljen novčić.

Vjeruje se da će onome u čijem dijelu česnice bude novčić, naredna godina biti posebno srećna.

Božić je porodični praznik na koji se ne ide u posjete, sa izuzetkom polaznika ili položajnika koji dolazi u kuću slavljenika i prvi čestita Božić.

Božić se slavi tri dana, a vjernici se pozdravljaju sa "Mir Božiji, Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".

Proslava Božića u Srpskoj počela je ponoćnim liturgijama u hramovima širom Republike.

(FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Zbog naglog porasta vodostaja rijeke Drine i problema sa vodosnabdijevanjem i električnom energijom na području Zvornika, Gradski šta za vanredne situacije na današnjem zasjedanju proglasio je vanrednu situaciju na području Zvornika.

Nažalost tokom noći došlo je do naglog porasta vodostaja rijeke Drine. Јutros smo dobili informacije da je HE "Mali Zvornik" morala da pusti ogromne količine vode zato što je uzvodno došlo do naglog porasta rijeke Drine koji nije bio predviđen. Prema informacijama, trenutni protok vode na HE Bajina Bašta je 2350 kubnih metara u sekundi, tako da očekujemo u poslijepodnevnim časovima u Zvorniku 2500, 2600, a možda i 2700 kubnih u sekundi što je ogroman porast. Nažalost informacije za naredne dane nisu optimistične, jer se očekuje da će doći do dodatnog porasta vodostaja rijeke Drine. Naše službe su na terenu, a šteta je već pričinjena, jer su dva automobila završila pod vodom. Ono što je dobro je da su rijeke Sapna, Hoča i Drinjača u svojim koritima i da one trenutno ne ugrožavaju stanovništvo. Daćemo sve od sebe da spriječimo veliku štetu. Od Foče i Bajine Bašte dolazi jako veliki talas na koji nažalost ne možemo puno uticati – istakao je komandant Gradskog štaba za vanredne situacije Bojan Ivanović.

Pripadnici Službe civilne zaštite i Vatrogasne jedinice Zvornik su već u naseljima Terminal i vikend naselju u Šepku gdje preduzimaju određene aktivnosti, a stanovništvo je obavješteno o potencijalnoj opasnosti. U poslovnoj zoni Јadar pripremaju se vreće s pjeskom, a spremna je i mehanizacija

Gradska uprava Zvornik je u stalnoj komunikaciji sa svim nadležnim preduzećima i službama, te se aktivnosti usmjeravaju prema najugroženijim područjima i domaćinstvima, u skladu sa prioritetima i mogućnostima koje diktiraju vremenski uslovi.

Što se tiče snabdijevanja električnom energijom, dobili smo uvjeravanja da će vrlo brzo doći do normalizacije. Јutros su električnu energiju dobila domaćinstva u Boškovićima, Petkovcima i Šetićima. Šepak, Branjevo i Pilica bi trebali u toku dobiti električnu energij. Problem je Zelinje i dalekovod u Kamenici koji je pod teretom snijega u potpunosti je polomljen. Očekujemo da Zelinje i Drinjača takođe dobiju uredno snabdijevanje električnom energijom, a iz "Elektro- Bijeljine" su nam javili da će probati iz pravca Milića obezbijediti napon. Zbog nestanka električne energije ugroženo je i vodosnabdijevanje, kako u mjestima koja nemaju električnu energiju, tako i u samom gradu, jer se značajan dio gradske zone snabdijeva iz Zelinja. Dijelovima grada koji su bez vode, komunalno preduzeće će putem cisterni dostavljati vodu - poručio je Ivanović.

Gradska uprava će i u narednom periodu pratiti stanje na terenu i blagovremeno informisati javnost o svim važnim informacijama, uz apel građanima za strpljenje i razumijevanje dok se problemi u potpunosti ne otklone.

Iz Službe civilne zaštite apeluju na građane da ukoliko osjete bilo kakvu opasnost i primjete izlivanje rijeka i rječica iz korita, da o tome obavijeste Službu civilne zaštite na broj telefona 056/210-853.

(RTRS)

Danas je Badnji dan - za pravoslavce koji poštuju stari kaledar dan strogog posta, ali i dan porodične radosti.

Siječe se Badnjak, unosi u kuću, a uveče, uz trpezu, okuplja porodica.

Badnji dan nosi posebnu radost, koja se oslikava u molitvama, ali i u brojnim običajima srpske nacije.

Prema drevnoj tradiciji, uoči Badnjeg dana se bdi, ne spava se - pa otud i naziv u srpskom jeziku: badnji, nastalo od bdjeti, što znači dan nespavanja, odnosno bdijenja.

U rano jutro, domaćini kuće sijeku badnjak.

Paljenje Badnjaka

Badnjak se cjeliva, maže medom i postavlja na ognjište. Kada je badnjak na ognjištu, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću – kitili su ga zelenim granama, ljubili, prelivali vinom i posipali žitom.

Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Djeca "džaraju" vatru – raspaljuju je grančicama, izazivajući pregršt varnica i iskri. Pri tome govore: "Koliko iskrica, toliko parica, pilića, košnica…", nabrajajući svu stoku i živinu čije blagostanje priželjkuju.

Negdje se uz badnjak u kuću unosi i pečenica.

Posna trpeza za Badnje veče – pasulj, riba i česnica

Po završetku obreda domaćin okadi cijeli dom i trpezu, zapali sveću, izgovori molitvu, čestita praznik i Badnje veče ukućanima i tek onda sedaju za trpezu.

Na Badnje veče jede se isključivo posna hrana. Na trpezi se nalaze jela poput sveže ili sušene ribe, pasulja prebranca, kiselog kupusa, turšije i posnih pita. Obavezno se služi žito, med, orasi i vino, dok glavni obrok sadrži namirnice koje simbolizuju prosperitet i zajedništvo. Neizostavan dio trpeze je česnica, koja se lomi tokom večere.

Tokom dana, domaćica u sito stavlja sve vrste žitarica, suve šljive, orahe i jabuke, koje se postavljaju u vrhu stola za večeru. Ponegdje se sito stavlja pod sto, a ponegde pored ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik, kao simbol plodnosti i blagostanja.

Bdenje na Badnje veče

Tokom noći pažljivo se pratilo kada će badnjak pregorjeti. Nekada su svi ukućani ostali budni dok badnjak u potpunosti ne pregori, dok je kasnije samo jedan muškarac ostajao da bdi.

Prema običaju, svako ko se tokom godine sa nekim posvađao, na Badnji dan treba da se pomiri sa tom osobom.

Simbolika Badnjaka i slame

Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri donijeli, a pravedni Јosif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. On takođe nagovještava drvo Krsta Hristovog.

Druga simbolika Badnjaka ogleda se u tome što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vjernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje, čiji je kip bio deljan od drveta.

Smisao Badnjaka je i u tome što se ukućani oko njega zagrevaju ljubavlju, iskrenošću i slogom. Svetlost badnjaka razgone mrak neznanja i praznovjerja, a ukućani se obasipaju radošću, milošću, zdravljem i obiljem.

(RTRS)