- Detalji
- Kategorija: Društvo
MOSTAR – U selu Kuti kod Mostara jutros, 30. januara odvija se prava drama, gdje mještani svojim tijelima, brane posjede svojih komšija, Srba povratnika, i pokušavaju blokirati put deminerima koje je angažovao strani investitor da razminiraju lokaciju brda Zukulja u njihovom selu, kako bi se tu otvorio kamenolom.
Šta treba znati:
-
Mještani Kuti blokiraju deminere zbog otvaranja kamenoloma
-
Sud zabranio mještanima da brane vlastitu zemlju
-
Srbi povratnici i komšije upozoravaju na diskriminaciju
Jedna ekipa deminera jutros je, ipak, uspjela proći do lokacije budućeg kamenoloma. Radi se o privatnoj firmi koju je angažovao BH Mak. Na terenu je dvadesetak deminera koji trebaju raditi i čekaju BH Mak. Mještani će pokušati blokirati prolazak ostatku demonerske ekipe.
Sudska zabrana mještanima da brane vlastitu zemlju
Da stvar bude gora, pola sela Kuti kod Mostara, dobilo je sudsku zabranu da ne smije sprečavati prolazak do kamenoloma Zukulja javnim putem koji vodi preko zemlje Srba povratnika u ovom mjestu, tačnije porodice Lozo.
Opštinski sud u Mostaru po sudiji Šemsi Jogunović donio je rješenje kojim se određuje privremena mjera osiguranja, te se naređuje i zabranjuje mještanima Lozama i Omanovićima da brane svojim tijelima ili bilo kakvim preprekama pristup kamenolomu Zukulja, kako investitorima, tako i svim ljudima koji dolaze do kamenolma Zukulja i imaju veze s njim. Pritom se u privremenoj mjeri navode čestice posjeda porodice Loze preko kojih vodi put, piše topportal.
Sud je donio ovakvo rješenje po tužbi kamenoloma ”Majdan- Kuti”.
Očaj i ogorčenje: "Žele da nas isele i otmu zemlju"
Mještani su očajni, ogorčeni i ljuti, jer im niko ne pritiče u pomoć. Investitor je svojevrjemeno dobio sve dozvole, kao i "papir" da je područje razminirano i sigurno, a sada se angažuju demineri.
Siniša Lozo kaže da ne znaju više šta da rade i kome da se obrate za očiglednu diskriminaciju i progon.
"Žele da nas isele, da nam otmu zemlju. Čitav svijet neka čuje da nam u Mostaru izriču sudsku zabranu da ne smijemo doći na svoju zemlju", kaže očajni Lozo.
On navodi da je deset mještana dobilo zabranu okupljanja na svojoj zemlji.
"Ubice nemaju mjere, a starci i žene imaju"
Aner Omanović koji je zajedno sa komšijama Srbima štitio njihovu imovinu takođe je dobio zabranu.
"Anis Kalajdžić koji je ubio ženu na sred Mostara, nije imao mjeru osiguranja, a mi imamo. Starci, slijepi ljudi i žene dobili su sudsku zabranu", kaže Omanović.
On podsjeća da investitir tvrdi da je javno odbro, a da četiri godine niko to niej mogao dokazati, jer nema sumnje da je to privatno vlasništvo.
"Investitor je pribavio papir od BH Maka da se radi o površini bez rizika od mina na osnovu koje je investitor ishodovao sve doumente, a danas nakon svega kreće u deminiranje. Ovo je iscrpljujuća borba, zastrašivanje mještana srpskih povratnika i oduzimanje zemlje. Mi samo ne damo da im se gradi zlo ovdje. Niko nas od policije, SIPA, Tužilatva nije pozvao, iako smo i mi dobijali prijetnje. Sve te institucije rade za advokate. Ubice ne dobijaju ovakve zabrane", kaže Omanović.
"Kada se nemoćni brane, to je nasilje"
Mještanin Krsto ogorčen je ponašanjem i Opštinskog suda u Mostrau i Gradske uprave.
"Kada moćni gaze nemoćne to je transparentnost, a kada se nemoćni brane to je nasilje. To se događa u ovom mjestu", kaže Lozo.
On ponavlja da se je put napravljen na njihovoj privatnoj zemlji.
"Mi ne branimo korištenje puta, ali nećemo dozvoliti da nam neko uništava život".
"Nećemo postati nova Donja Jablanica"
Već godinama mještani Kuti, većinom Srbi povranici i njihove komšije Bošnjaci, pokušavaju spriječiti kako tvrde, nelegalno otvaranje kamenoloma, u strahu da će postati nova Donja Jablanica.
Kao posljednji bedem odbrane koriste činjenicu da se put prema kamenolomu pokušava prokrčiti preko njihove zemlje. Već godinama svojim tijelima blokiraju kamione investotora, a nažalost borbu moraju voditi i sa određenim gradskim službama koje po svaku cijenu nastoje prokrčiti put za privatni kameneolom stranih investitora.
"Vlasti su i gluve i nijeme na njihove vapaje", navodi topportal.
(Nezavisne, Foto: Topportal)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Evropska komisija danas bi trebalo da objavi radnu verziju nove vizne strategije EU, koja predviđa iz zemalja van Šengena kroz uvođenje specijalnih viza.
Kako je saopšteno iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH, razmatra se mogućnost produženih kratkoročnih boravaka za profesionalne vozače, uz puno poštovanje bezbjednosnih i pravnih standarda Šengenskog prostora, piše RTRS.
(Srpskainfo, FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
BANJALUKA - U 2025. godini u Republici Srpskoj je ostvareno 514.740 dolazaka i 1.207.068 noćenja turista, te je ponovo, četvrti put zaredom, oboren rekord po broju noćenja.
Šta treba znati:
- U 2025. godini ostvareno je 1.207.068 turističkih noćenja u Republici Srpskoj.
- Broj dolazaka turista veći je za 4,4%, a noćenja za 2,6% u odnosu na 2024.
- Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Rekordni rezultati turizma u Republici Srpskoj
Iz Republičkog zavoda za statistiku navode da je na taj način oboren dosadašnji rekord iz prethodne godine, kada je ostvareno 1.176.689 noćenja.
"Broj dolazaka turista u 2025. godini veći je za 4,4 odsto u odnosu na 2024, dok je broj noćenja turista bio veći za 2,6 odsto. Turizam predstavlja jednu od najvitalnijih grana privrede u Republici Srpskoj, koja već četvrtu godinu u nizu ostvaruje rekordne pokazatelje", navode iz Zavoda.
Struktura turista: Ko najviše dolazi u Srpsku
Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, i to 202.996, potom Hrvatske 155.536, Slovenije 89.378, te Turske 36.422 i Crne Gore 33.474.
Domaći i strani gosti – poređenje
Tokom prošle godine domaći turisti su ostvarili 517.384, a strani 689.684 noćenja, pri čemu je broj noćenja domaćih turista veći za 7,9 odsto, a stranih manji za 1,1 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Planine i banje u fokusu turista
Sanela Šimun, saradnica za odnose s javnošću u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za "Nezavisne novine" kaže da su po broju ostvarenih noćenja tokom 2025. u odnosu na 2024. godinu, planinska mjesta zabilježila povećanje od 8,2 odsto, a banjska mjesta od 2,4 odsto.
"Ostala turistička mjesta su zabilježila povećanje od 0,7 odsto (a to su druga mjesta koja posjeduju atraktivne faktore npr. klimatske, kulturno-istorijske te riječna i jezerska mjesta). Takođe, treba napomenuti da su se gosti tokom 2025. godine u prosjeku zadržavali dva-tri dana", ističe Šimun.
Razlike u izboru destinacija domaćih i stranih gostiju
Po vrsti turističkih mjesta, kako kaže, domaći turisti su najveći broj noćenja ostvarili u banjskim mjestima, slijede ostala turistička, pa planinska mjesta i ostala mjesta (mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od navedenih grupa, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj).
"Strani turisti su najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, zatim banjskim, pa planinskim", dodaje ona.
Banjaluka kao turistički lider u 2025.
Iz Turističke organizacije grada Banjaluka (TOBL) za "Nezavisne" potvrđuju da turizam u ovom gradu i tokom 2025. godine bilježi nastavak rasta, čime je ostvaren najviši nivo turističkog prometa do sada, uz kontinuirano interesovanje domaćih i stranih gostiju.
"Prema statističkim podacima, u Banjaluci je u 2025. godini evidentirano 131.326 dolazaka, ili sedam odsto više nego u 2024. godini (123.266), odnosno 200.714 noćenja, što je za oko sedam odsto noćenja više u odnosu na 2024. godinu (186.718)", naveli su iz TOBL.
Kako kažu, tu treba dodati još 4.107 dolazaka i 7.836 noćenja ostvarenih u tipovima smještaja apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor i seoski turizam, čija se evidencija prometa vodi od 1. januara 2025. godine.
"Poseban intenzitet turističkog prometa zabilježen je tokom perioda novogodišnjih i zimskih praznika, kada je Banjaluka ostvarila povećano interesovanje i popunjenost smještajnih kapaciteta", zaključuju iz TOBL.
(Nezavisne, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Savez sindikata Republike Srpske upozorava i izražava duboku i ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i nekontrolisanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što direktno ugrožava životni standard radnika, penzionera i građana.
Kako su saopštili, Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odlaganja, preduzme konkretne i efikasne mjere i korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda radnika i to:
• da izvrši hitnu analizu i korekciju cijena osnovnih proizvoda i usluga koje su neopravdano povećane u posljednja tri mjeseca;
• da uvede jasna, obavezujuća i kontrolisana ograničenja trgovačkih marži na osnovne životne namirnice i ključne usluge;
• da uspostavi efikasan i transparentan sistem kontrole formiranja cijena na tržištu;
• da obezbijedi kontinuiran i pojačan rad inspekcijskih organa, uz javno objavljivanje rezultata izvršenih kontrola;
• da se značajno povećaju novčane kazne i dosljedno sankcionišu svi subjekti koji neopravdano i spekulativno podižu cijene.
"Republika Srpska se danas suočava sa društveno neprihvatljivom situacijom u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica i proizvoda neophodnih za svakodnevni život domaćinstva u Republici Srpskoj, u pojedinim slučajevima dostižu, pa čak i premašuju cijene u zemljama Evropske unije, dok su plate radnika značajno niže", kažu u sindikatu.
Navode, da se javnost gotovo svakodnevno suočava sa najavama novih poskupljenja koja se najčešće pravdaju takozvanom ,,slobodom tržišta“ bez ikakve stvarne kontrole, analize opravdanosti i odgovornosti prema radnicima i građanima Republike Srpske, te jasne institucionalne reakcije.
Podsjećaju da se Savez sindikata Republike Srpske u pregovorima sa socijalnim partnerima Vladom Republike Srpske i Unijom poslodavaca Republike Srpske izborio za povećanje najnižih plata u Republici Srpskoj za 2026. godinu u rasponu od 10 do 11,5 odsto, što je, kako tvrde, bio značajan korak ka poboljšanju položaja radnika sa najnižim primanjima.
"Međutim, zbog stalnog i ubrzanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica i usluga, ta povećanja su već sada ozbiljno ugrožena, a realna je opasnost da inflacija u potpunosti pojede sva povećanja plata. Savez sindikata Republike Srpske stalno je upozoravao da povećanje plata neće postići očekivani efekat, ukoliko istovremeno ne postoji efikasna kontrola rasta cijena. Održali smo i nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom, ali konkretnih rezultata nije bilo", stoji u saopštenju.
Smatraju da očuvanje životnog standarda i kupovne moći radnika nije pitanje dobre volje, već zakonska, društvena i moralna obaveza insitucija, a posebno Vlade Republike Srpske.
"Bez hitne intervencije, Republika Srpska može ući u zonu socijalne nestabilnosti i nastavka trenda odlaska radne snage iz Republike Srpske, što može ostaviti dugoročne i teško popravljive posljedice po ekonomiju i društvo u cjelini. Takođe, poslodavci moraju dodatno povećati plate zaposlenima, kako bi se očuvala kupovna moć radnika i spriječio dalji pad životnog standarda. Savez sindikata Republike Srpske ne može i neće prihvatiti da teret ekonomskih kretanja, tržišnih poremećaja i neodgovornih poslovnih praksi snose isključivo radnici", rekli su u Savezu sindikata.
Očekuju da Vlada Republike Srpske u najkraćem roku ponudi konkretna i djelotvorna rješenja, jasne mjere i precizne rokove u cilju zaštite životnog standarda radnika i svih građana Republike Srpske.
"Ukoliko izostane blagovremena i efikasna reakcija, Savez sindikata Republike Srpske će u skladu sa svojom ulogom i odgovornošću, preduzimati dalje korake u zaštiti prava i interesa radnika. Radnici u Republici Srpskoj više ne žele samo da preživljavaju, oni žele da imaju pristojne plate, sigurnost i mogućnost dostojanstvenog života", poručili su.
(Mondo, Foto: Shuterrstock)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Blokada teretnog saobraćaja na graničnim prelazima prema zemljama EU i dalje traje, nesmetano se vozi u Republici Srpskoj i FBiH, ali se vozačima savjetuje oprez zbog magle u kotlinama, saopšteno je jutros iz Auto-moto saveza Srpske.
Opasnost od odrona povećana je na putnim pravcima Karanovac-Kneževo-Turbe, Banjaluka-Crna Rijeka-Јajce, Sarajevo-Foča, Rogatica-Ustiprača-Višegrad i Brodar-Rudo.
Na graničnim prelazima jutros nema zadržavanja. Protest autoprevoznika blokiran prema državama članicama EU ne utiče na putnički saobraćaj.
U toku su radovi na sanaciji magistralnog puta Rača-Bijeljina u rejonima Balatuna i Trnjaka, pa se vozi usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta. sova.
Zbog sanacije klizišta uz magistralni put Dobro Polje – Miljevina izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja, kao i na auto-putu Banjaluka-Gradiška i Banjaluka-Doboj gdje je u toku uređenje razdjelnog pojasa.
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom. Brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Preko mosta zabranjen je saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.
Na regionalnom putu Doboj-Stanari na lokaciji prevoj Ljeskove vode saobraćaj se za putnička vozila odvija usporeno, dok se teretna vozila preusmjeravaju na alternativni pravac preko Јelaha.
Usljed klizišta jednog trakom vozi se na regionalnim putnim pravcima Karanovac-Kneževo u mjestu Ljubačevom, Prnjavor-Ukrina u Vijačanima.
Zbog aktiviranog klizišta, u prekidu je odvijanje saobraćaja na regionalnom putu Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik Selo, dok je na magistralnom putu Foča-Dobro Polje u mjestu Tuhalji, saobraćaj otežan.
Deminiranja su akutelna u kamenolomu Han Derventa na magistralnom putu dionica Lapišnica-Ljubogošta u mjestu Donja Ljubogošta i u Rogoušićima na magistralnom putu Podromanija-Sumbulovac-Donja Ljubogošta.
U FBiH je na magistralnom putu Јablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do tri i po tone, dok je za vozila veće nosivosti i dalje na snazi obustava.
Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do tri i po tone.
Granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.
(RTRS, Foto: RTRS)
Još članaka …
Strana 16 od 27
