Veliki Petak, dan raspeća na krst Isusa Hrista, jedini je dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica.
Plaštanica je platno na kome je prikazano Hristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa.
Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, grob Hristov, ispred oltara.
Negdje je običaj da da se vjernici posle cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.
Prema narodnom vjerovanju, prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti lijepu želju, i ta će želja biti ispunjena.
Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Hrist. Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, da se ne bi pozleđivale Isusove rane.
Na ovaj dan se boje jaja. Izbjegava se drugi posao. U nekim krajevima narod izbegava da jede bijeli luk, a domaćica koja zorom pomete kuću i baca metlu iz dvorišta da otera sve nečistoće.
U južnoj Srbiji vjeruje se da na ovaj dan vještice bacaju čini, a napolju vrebaju urokljive oči, pa djecu ne puštaju van dvorišta. Stariji ljudi tog dana gledaju u nebo i prognoziraju vijreme.
Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan nikako ne smijeju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi. Prema narodnom vjerovanju, ovaj dan je najbolji za kalemljenje voća.
Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, budući da je ovo najtužniji hrišćanski praznik.
Farbanje jaja
Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju prije svega djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sledećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donela sreću domaćinima.
Na dan Vaskrsa svi ukućani treba prvo da pojedu po jedno jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.
Šta bi trebalo jesti na Veliki petak, a šta ne dolazi u obzir
Veliki petak je jedan od najtužnijih dana u hrišćanstvu i taj dan ne zvone zvona, tiho se priča i praktikuje se gladovanje.
Veliki petak je dan koji se provodi u strogom postu i bez ikakavih proslava, bez obzira da li su se pridržavali velikog Vaskršnjeg posta.
Praznično slavlje i neradni dani za većinu počinju baš na Veliki petak, ali to nije razlog da se taj dan veselite i da jedete obilno i mrsno.
Po kanonu, na stolu može biti samo hrana spremljena isključivo na vodi i to: bareno povrće, svježe ili suvo voće i povrće, kao i hljeb, med i bareni pirinač.
Mnogi griješe kada misle da su tog dana dozvoljene posne grickalice – krekeri, štapići, čips, napolitanke i ostali konditorski proizvodi bez mlijeka, jer sadrže ili ulje ili margarin. Nisu poželjni ni ratluk ni žele bombone, jer sadrže želatin.
U većini domova u Srbiji smatra se da bi na Veliki petak trebalo jesti ribu i riblju čorbu, kao i krompir salatu prelivenu uljem, što po pravoslavnom kanonu nije prikladno.
Posebno ne valja soliti hranu, jer se smatra da se tako dodatno „sipa so na Isusove rane“. Prilikom jela, takođe, ne bi trebalo koristiti viljušku i nož.
Budući da je Uskršnji post izuzetno strog, vjernici koji se striktno pridržavaju njegovih pravila, trebalo bi na Veliki petak da se uzržavaju od hrane i pića sve do zalaska sunca. A ovog običaja razriješeni su samo djeca, trudnice i bolesni.
Sveštena lica napominju da post u pravoslavnom hrišćanstvu ne predstavlja samo uzdržavanje od određene vrste hrane, već i od svakog oblika grešnih djela, pomisli i želja.
(GS)
