Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.

Ovaj dan, koji je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, slavi se u spomen na krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan i objavljivanje Boga u tri ličnosti.

Prema hrišćanskom predanju, kada je Isus napunio 30 godina, došao je kod Svetog Jovana Preteče da ga krsti. U trenutku kada je Sin Božji izašao iz vode, nad njim se otvorilo nebo i Duh Sveti je sišao u vidu goluba, dok se sa neba čuo glas Boga Oca:

– Ovo je Sin moj ljubljeni. On je po mojoj volji.

Tim činom otpočela je Hristova misija spasenja čovečanstva. Zbog toga se vjernici danas pozdravljaju tradicionalnim pozdravom: “Bog se javi!” i “Vaistinu se javi!”

Narodni običaji: Šta danas treba ispuniti?

Bogojavljenje prate brojni običaji koji su se generacijama čuvali u našem narodu. Ako želite da ispoštujete tradiciju, obratite pažnju na sledeće.

Uzmite Bogojavljensku vodicu

Danas se u hramovima vrši veliko vodoosvećenje. Vjeruje se da je ova voda ljekovita, da prosvjetljuje dušu i tijelo i da se nikada ne kvari jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga. Vjernici je nose kući i čuvaju tokom cijele godine kao zaštitu.

Okupajte se u rijeci ili zaplivajte za Časni krst

Hrabri vjernici danas širom Srbije plivaju deonicu od 33 metra, koja simbolizuje broj godina Hristovog života na zemlji. Vjeruje se da kupanje u reci na ovaj dan donosi dobro zdravlje, prenosi Telegraf.

Otvorite prozore i očistite kuću

Danas se završavaju “nekršteni dani” tokom kojih su, prema narodnom vjerovanju, zemljom vladale nečiste sile. Običaj je da se danas opere odjeća i detaljno očisti dom kako bi se ušlo u novi ciklus pročišćenosti.

Pogledajte u nebo i odredite sudbinu po vetru

Postoji staro verovanje da se u noći između Krstovdana i Bogojavljenja otvaraju nebesa. Takođe, danas se predviđa kakva će biti godina.

Ako bude mraza i snijega, godina će biti rodna i bogata, ako je vrijeme vedro godina će biti sušna, kao i ako duva istočni vetar. Ako duva severni vetar godina će biti hladna, prenosi Telegraf.

Molitveni podsjetnik

Prije nego što popijete Bogojavljensku vodicu, tradicija nalaže izgovaranje molitve Oče naš, a nakon uzimanja vode, zahvalite Bogu na milosti rečima:

– Slava Tvome milosrđu što si mene grešnoga udostojio da pijem od ove osvećene i Svete vode. Okrepi život moj, sačuvaj me nepovređenoga i osnaži me za dobra dela. Amin.

Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Danas je dozvoljena mrsna hrana i slavlje u radosti. Od sutra, takođe, počinju dani pogodni za zakazivanje vjenčanja.

(Srpskainfo, FOTO: SRNA)

Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere.

Isusa Hrista je na rijeci Јordan krstio Јovan Krstitelj koji je ljude krštavao, pripremajući ih tako za dolazak Mesije.

Predanje kaže da je Sveti Јovan prepoznao Mesiju u Isusu koji je došao na Јordan da se krsti, a jevanđelisti su zapisali njegove riječi: "Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni".

Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, jer se smatra da su se u trenutku krštenja prvi put zajedno pojavili Otac, Sin i Duh Sveti, čime je prvi put objavljena tajna Svete Trojice koji su postali simbol vjere.

Duh Sveti je u obliku svjetlosnog goluba, kako je zapisano, sletio na glavu Sina Božijeg, a potom su se nebesa otvorila i čuo se glas Boga Oca: "Ovo je sin moj ljubezni koji je po mojoj volji".

Isus Hristos živio je ovozemaljski život još tri godine poslije krštenja, ispunivši svoju misiju iskupljenja ljudskog roda od praroditeljskog grijeha.

Na ovaj praznik u hramovima se osveštava Bogojavljenska vodica koja se smatra ljekovitom i zaštitom od nečistih sila. Bogojavljenska voda čuva se u kućama do sljedećeg velikog vodoosvećenja.

Na praznik Bogojavljenja, prema našem narodnom običaju, vjernici se pozdravljaju sa "Bog se javi!" i "Vaistinu se javi!".

U mnogim gradovima i mjestima održava se takmičenje plivača u vađenju Časnog krsta iz vode.

(RTRS, Foto: RTRS)

​BANJALUKA - Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Krstovdan kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordan, a prema novom kalendaru slave se 18, 19. i 20. januar.

Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.

U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.

U pravoslavnim hramovima na Krstovdan se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode, koje prati praznično bogosluženje.

Krstovdanska vodica se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama.

Krstovdan uoči Bogojavljenja posni je dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na koji dan u nedjelji pada.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva, prenosi Srna.

(Nezavisne, Foto: Pixnio)

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 14. januara slave više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru.

Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.

Sveti Vasilije Veliki

Sveti Vasilije Veliki, poznat i kao Vasilije iz Cezareje, bio je jedan od najznačajnijih teologa ranog hrišćanstva i episkop Cezareje u Kapadokiji. Smatra se osnivačem opštežiteljnog monaštva u istočnom hrišćanstvu. Zajedno sa Grigorijem Niskim i Grigorijem Bogoslovom ubraja se u kapadokijske oce Crkve. Upokojio se 379. godine u 50. godini života, u vrijeme cara Konstantina.

Obrezanje Gospoda Isusa Hrista

Istog dana obilježava se i praznik Obrezanja Gospoda Isusa Hrista, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Prema Svetom pismu, ovaj čin simbolizuje preuzimanje grijeha ljudskog roda i duhovno očišćenje.

Mali Božić i Srpska nova godina

U narodu je 14. januar poznat kao Mali Božić, Vasiljevdan i Srpska nova godina. Smatra se završetkom božićnih praznika i danom kada se ulazi u novu godinu po starom kalendaru.

Narodni običaji i vjerovanja

U pojedinim krajevima ponovo se unosi badnjak u kuću, dolazi položajnik, a ostaci badnjaka se spaljuju. U mnogim domovima mijesi se obredni hljeb vasilica koji se lomi među ukućanima kao znak zdravlja i sloge.

U narodu postoji vjerovanje da se na ovaj dan ne treba svađati jer se smatra da nesloga donosi lošu sreću tokom cele godine. Vjeruje se i da će godina biti rodna ako 14. januara pada snijeg ili je vrijeme oblačno. U pojedinim krajevima običaj je da se uzme kašika meda kao simbol slatkog i mirnog života, piše Ona.rs.

Molitva i značaj praznika

U svim hramovima Srpske pravoslavne crkve služi se Liturgija Svetog Vasilija Velikog. Vjernici se mole za zdravlje, mir i duhovnu snagu. Sveti Vasilije se smatra zaštitnikom vere, istine i duhovne postojanosti.

Za vjernike, 14. januar predstavlja spoj crkvene tradicije, narodnih običaja i simboličan početak nove godine sa željom za blagostanjem i mirom.

(Glas Srpske, Foto: Agencije)