Pravoslavni vjernici Božić slave 7. januara, a dani koji mu prethode u narodu se često opisuju kao završna priprema – i duhovna i porodična.

U tom periodu naglasak je na postu, miru u kući, odlasku u crkvu, praštanju i dobrim djelima, dok Badnji dan i Badnje veče uvode u samu božićnu radost.

Dani do Božića: kako izgleda posljednja nedjelja pripreme:

Do 5. januara: završnica posta i “mir u kući”

U prvim danima januara, vjernici koji poste ulaze u završnicu Božićnog posta, koji traje do 6. januara. Post se, prema crkvenom učenju, ne svodi samo na jelovnik, već podrazumjeva i uzdržavanje od svađe, ogovaranja, pretjerivanja, kao i više molitve i milosrđa.

U praksi, mnogi tada “pojačaju” disciplinu: češće se sprema posna hrana, izbjegavaju se teške proslave, a u kući se dogovara ko šta radi za Badnji dan i Božić – od nabavke badnjaka do pripreme česnice i božićne trpeze.

6. januar: Badnji dan – posljednji i najstroži dan posta

Badnji dan se obilježava uoči Božića i u tradiciji je snažno vezan za badnjak, po kome je i dobio ime. U mnogim krajevima se badnjak seče ili nabavlja ujutru. U gradovima se često preuzima u crkvi, gdje se uveče organizuje i zajedničko nalaganje badnjaka.

Za Badnji dan se u izvorima o postu posebno naglašava strožiji režim – uobičajeno “na vodi”. Večera je posna, a smisao dana je bdenje i priprema za praznik.

Badnje veče: badnjak, slama i posna trpeza

Badnje veče je porodično veče. Ukućani se okupljaju, a u mnogim domovima se unosi badnjak, ponegde i slama kao simbol podsećanja na Hristovo rođenje u jaslama. Običaji se razlikuju po kraju, ali ideja je slična – dom se “priprema” da dočeka Božić.

Na trpezi su najčešće posna jela (pasulj, riba, suvo voće, orasi), a večera je bez raskoši. Poenta je u zajedništvu, a ne u “meniju”.

7. januar: Božić – česnica, položajnik i pozdrav

Na Božić se u mnogim kućama mijesi česnica – pogača u koju se stavlja novčić, a zatim se lomi među ukućanima. Ko dobije novčić, u narodnom vjerovanju ima “sreću i napredak” tokom godine.

Poseban običaj je položajnik (negdje položnik) – prva muška osoba koja uđe u kuću na Božić. Uz čestitanje i simbolično “džaranje” vatre da bude zdravlja i napretka, prenosi Krstarica.

Uobičajen božićni pozdrav je: Hristos se rodi - Vaistinu se rodi.

(Srpskainfo, FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER)

Sveti Ignjatije Bogonosac jedan je od onih praznika koji u pravoslavnoj tradiciji nose snažnu poruku.

To je dan tišine, pažnje i pripreme, kada se ne gleda šta je na stolu, već ko ulazi u kuću i kakav duh unosimo u sopstveni dom. U središtu tog dana stoji jedan od najstarijih i najznačajnijih svetitelja rane Crkve.

Sveti Ignjatije Bogonosac bio je episkop Antiohije i učenik svetih apostola, a po crkvenom predanju upravo ono dijete koje je Hristos uzeo u naručje govoreći da samo oni koji postanu kao djeca mogu ući u Carstvo nebesko. Nadimak Bogonosac nosi jer je, kako Crkva uči, nosio Boga u svom srcu i ispovijedao Hrista bez straha, čak i pred smrću. U vrijeme cara Trajana osuđen je zbog vjere i sproveden u Rim, gdje je postradao mučeničkom smrću, bačen zvijerima, ostavivši za sobom poslanice koje i danas predstavljaju temelj pravoslavnog učenja o Crkvi, Evharistiji i hrišćanskom stradanju.

Ignjatindan se slavi 2. januara po novom kalendaru, u toku Božićnog posta. Zbog toga se na ovaj dan uvijek posti i obilježen je uzdržanjem, smirenjem i molitvom.

U narodu se na ovaj praznik posebno obraća pažnja na prvu osobu koja tog dana uđe u kuću. Vjeruje se da ona simbolično donosi duh godine koja dolazi, pa se nastoji da to bude dobra, mirna i poštena osoba. Crkva ovaj običaj tumači kao podsjetnik da treba paziti koga i šta puštamo u svoj život – i spolja i iznutra, piše Žena Blic.

U nekim krajevima opstao je i narodni običaj da stariji na dan Svetog Ignjatija Bogonosca blago povuku djecu za uši, izgovarajući želje za zdravlje, rast i dug život. Ovaj običaj nema bogoslužbeno značenje i nikada nije bio dio pravoslavnog obreda. U svom izvornom obliku trebalo je da bude simboličan i blag, kao izraz dobre želje, ali Crkva uči da se djeca ne “štite” gestovima, već molitvom, blagoslovom, ljubavlju i vaspitanjem u vjeri. Zato se danas ovaj običaj ili u potpunosti napušta, ili se svodi na nježan dodir i blagoslovnu riječ.

Dan Svetog Ignjatija Bogonosca je, prije svega, dan unutrašnje sabranosti. Po narodnom vjerovanju, na ovaj praznik ne započinju se veliki poslovi, a akcenat je na miru u kući, molitvi i pripremi za praznik Hristovog rođenja.

(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Nova godina je poseban trenutak kada se opraštamo od stare godine i otvaramo vrata novim počecima. Prema feng šuiju i starinskim običajima, postoje stvari koje u novogodišnjoj noći treba izbjegavati kako bi vam sreća i blagostanje pratile svaki dan naredne godine.

Ako želite da privučete dobar prosperitet i izbjegnete nesreću, obratite pažnju na sljedeće.

Pranje i sušenje veša

Uključivanje mašine za veš 31. decembra ili 1. januara navodno donosi lošu sreću. Puna korpa prljavog veša takođe nije dobra, pa planirajte pranje unaprijed.

 Pranje podova i generalno čišćenje

„Kakva novogodišnja noć, takva godina“. Nemojte provoditi završne pripreme ili usisavati posljednjeg dana – stan spremite ranije i uživajte u proslavi.

Pokvaren sat

Neispravan sat simbolizuje gubitak vremena i novca. Popravite ga prije dočeka kako biste započeli godinu precizno i organizovano, piše Stil.

Prazan frižider i ostava

Vjeruje se da puna kuća i zalihe hrane donose obilje i radost. Unaprijed obavljena kupovina osiguraće gozbu i pripremu za neočekivane goste.

Prazan novčanik

Simbolizuje finansijske probleme i gubitak novca. Napunite ga prije ponoći kako biste privukli uspjeh i blagostanje u 2025.

Razbijanje stvari u kući

Svaka razbijena stvar navodno donosi lošu sreću. Budite pažljivi i čuvajte dom od oštećenja.

Iznositi stvari iz kuće

Posebno staru odjeću ili namještaj, jer to simbolizuje odliv sreće i blagostanja.

Zapamtite ove jednostavne savete i podijelite ih sa ukućanima kako bi loša sreća ostala van vašeg doma. Pratite ove običaje i u Novu godinu zakoračite srećni, uspješni i sa pozitivnom energijom.

(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Koliko puta ste tokom praznika pogledali u prepunu činiju klasične salate i poželeli nešto laganije, a jednako kremasto i zasitno? Umesto teškog osećaja u stomaku, švedska salata nudi savršen balans ukusa koji momentalno budi apetit i osvežava nepca. Ovo nije samo alternativa, već unapređena verzija omiljenog priloga.

Mnogi kulinarski entuzijasti tvrde da je upravo ova kombinacija sastojaka ono što nedostaje svakoj svečanoj trpezi. Dok jer ruska salata često preteška zbog količine majoneza i skroba, ova skandinavska varijanta donosi hrskavost i svežinu koju niko ne očekuje, a svi je potajno žele. Tajna leži u jednom specifičnom voćnom dodatku koji pravi drastičnu razliku.

Zašto je švedska salata kraljica trpeze?
Ono što ovaj recept izdvaja iz mora sličnih je harmonija kiselosti i slatkoće. Švedska salata koristi bazu od krompira i šargarepe, slično kao i naša domaća verzija, ali u igru uvodi kiselu jabuku. Upravo taj hrskavi, kiselkasti zalogaj „preseče“ masnoću dresinga i mesa, čineći da svaki zalogaj deluje kao prvi.

Sastojci koji prave razliku

Za pripremu ovog specijaliteta ne trebaju vam skupi sastojci, već samo prava kombinacija. Evo šta čini magiju:

Kuvani krompir i šargarepa – osnova koja daje sitost.
Kiseli krastavčići – neizostavni element za pikantnost.
Zelena jabuka (Granny Smith) – ključni igrač koji menja sve.
Šunka ili dimljena piletina – za bogat ukus mesa.
Dresing – kombinacija majoneza i pavlake (ili grčkog jogurta) za lakšu teksturu.

Tajna savršene pripreme

Priprema je jednostavna, ali zahteva pažnju na detalje. Povrće i voće treba seckati na kockice jednake veličine kako bi se ukusi ravnomerno proželi. Nikada ne prekuvajte povrće; ono mora zadržati svoju strukturu kako se salata ne bi pretvorila u kašu. Pomešajte sve sastojke sa dresingom od majoneza, pavlake i malo senfa, a zatim ostavite da se dobro rashladi.Zamislite taj trenutak tišine kada gosti probaju prvi zalogaj, a onda krene talas oduševljenja i pitanja o „tajnom sastojku“. Švedska salata nije samo obrok, to je kulinarski trik kojim pokazujete svoje umeće.

(Glas Srpske)