Ilustracija
Foto: Agencije | Ilustracija

Pravoslavna crkva danas obilježava Tominu nedjelju, prvu nedjelju nakon Vaskrsa, posvećenu Svetom apostolu Tomi. Ovaj praznik podsjeća na trenutak kada je apostol, nakon sumnje, dodirom uvjerio u Vaskrsenje Hristovo i svoje nevjerje zamijenio čvrstom vjerom. Upravo kroz njegovu sumnju, hrišćanstvo je dobilo snažnu potvrdu jednog od svojih najvećih čuda – Vaskrsenja.

Završetak Svijetle nedjelje

Tomina nedjelja označava kraj Svijetle nedjelje – prvih sedam dana nakon Vaskrsa, koji imaju posebno mjesto u narodnom i crkvenom predanju. Ova nedjelja poznata je i kao Svijetla, Bijela ili Vodena nedjelja.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


U narodu se današnji dan naziva i „Mali Vaskrs“, a vjernici se i dalje pozdravljaju tradicionalnim pozdravom: „Hristos vaskrse“.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Život i misija Svetog apostola Tome

Sveti apostol Toma rođen je u Galileji i bio je jedan od dvanaest Hristovih učenika. Poznat kao „Nevjerni Toma“, nije odmah povjerovao u Vaskrsenje, ali je nakon ličnog uvjerenja postao jedan od najrevnosnijih propovjednika hrišćanstva.

Propovijedao je u Persiji i Indiji, a svoju vjeru potvrdio je mučeničkom smrću.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Narodna vjerovanja i običaji

Prema narodnom vjerovanju, tokom Svijetle nedjelje „vrata raja su otvorena“, pa se smatra da duše preminulih tada odlaze pravo u raj.

Od Tomine nedjelje ponovo počinje čitanje molitava za umrle, koje su bile prekinute od Lazareve subote. Već sutra, na Pobusani ponedjeljak, služiće se parastosi na grobljima.

U narodu postoji i izreka: „Sveti Toma, sjedi doma“, pa se vjeruje da danas ne treba putovati niti započinjati veće poslove.

Ova nedjelja naziva se i „vodena“, jer se smatra da voda ima posebnu moć. Mladići i djevojke izlaze na rijeke i potoke, prskaju se vodom i bacaju cvjetne vijence, kako bi prizvali sreću i blagostanje.

U nekim krajevima čuvaju se crvena vaskršnja jaja do danas, kada se daju djeci da se kucaju. Jaja simbolizuju život, zdravlje i obnavljanje. U nekim krajevima danas se kuvaju jaja.

Takođe, običaj je da se dio jaja odnese na groblja, kako bi se i pokojnici „obradovali“ Hristovom Vaskrsenju.

(Glas Srpske)