- Detalji
- Kategorija: Društvo
Na teretnim graničnim prelazima sa EU za danas su najavljeni regionalni protesti transportnog sektora zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača u zemljama Šengena, a posljednji je novi sistem ulaska u zemlje EU.
Protesti su zakazani u podne, a najavljeno je učešće vozača iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Glavni koordinator Konzorcijuma "Logistika BiH" Velibor Peulić rekao je Srni ranije da danas trećina vozača iz BiH, odnosno regiona, neće moći da uđe u EU .
"Prava je riječ da je EU svojim pravilima za ulazak i boravak na teritoriji zemalja Šengena blokirala BiH i zemlje regiona", rekao je Peulić.
Od Savjeta ministara, te vlasti zemalja regiona, prevoznici očekuju da zajedno sa nadležnima u EU nađu rješenje za postojeći problem.
Iz Konzorcijuma "Logistika" ranije je saopšteno da tokom protesta neće biti omogućen ulaz ni izlaz teretnih vozila prema državama članicama EU, uključujući i tranzitni transport u tom pravcu, osim za potrebe medicinske zaštite, vojne jedinice i živih životinja.
Strah od kazni, deportacija i zabrane ulaska u Šengen
Kako navode organizatori iz regiona, cilj protesta je da se javnost upozna sa problemima transportnog sektora i da se pokrene dijalog sa nadležnim evropskim institucijama.
Profesionalni vozači ističu da se suočavaju sa realnim rizikom da budu novčano kažnjeni, uhapšeni, deportovani ili da im se zabrani ulazak u Šengensku zonu, iako obavljaju redovan posao u međunarodnom drumskom saobraćaju.
Evropska komisija: Pravila su jasna
Povodom najavljenog protesta, portparol Evropske komisije izjavio je da Komisija pažljivo prati situaciju i da je u kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana.
On je naveo da su pravila boravka u Šengenskom prostoru jasna, kao i da EES sistem ne uvodi nova ograničenja u vezi sa trajanjem kratkog boravka, već ima za cilj bolju primjenu postojećih pravila i sistematsko otkrivanje nepravilnosti.
"Odluka o eventualnim nasumičnim graničnim kontrolama je na državama članicama koje čuvaju spoljne granice EU, a ne na Evropskoj komisiji", rekao je portparol.
Hitni apel Briselu: Uključile se privredne institucije
Uoči današnjih blokada, prema saznanjima "Blic Biznisa", upućen je hitan apel Briselu kako bi se problem riješio prije dalje eskalacije i mogućeg prekida lanaca snabdijevanja i uvoza robe, uključujući osnovne namirnice.
Početak blokade najavljen je u 12.00 časova kada će biti zaustavljeni svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena.
(Mondo, Foto: Shuttershtock)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj je dugoročni trend.
Najnoviji zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se ukupan broj osnovaca kontinuirano smanjuje, što je direktna posljedica niskog nataliteta, iseljavanja stanovništva i starenja populacije. Iako se ovaj trend osjeća širom RS, razlike među opštinama i gradovima postaju sve izraženije.
Banjaluka, kao najveći urbani centar, i dalje okuplja najveći broj učenika i bilježi relativno stabilnije upise u prvi razred u odnosu na ostatak RS. Razlog tome nije povećan natalitet, već unutrašnje migracije – preseljenje porodica iz manjih sredina u administrativni, obrazovni i ekonomski centar. Na taj način Banjaluka djelimično amortizuje demografski pad koji pogađa gotovo sve druge lokalne zajednice.
S druge strane, gradovi poput Prijedora i Doboja, iako i dalje među većima po broju učenika, bilježe postepeno smanjenje broja đaka. U ovim sredinama broj prvačića iz godine u godinu opada, a pojedine područne škole ostaju sa svega nekoliko učenika po razredu.
U manjim opštinama, poput Prnjavora i Dervente, trend je još izraženiji – kombinacija odlaska mladih porodica i slabog prirodnog priraštaja dovodi do gašenja odjeljenja, pa čak i cijelih područnih škola.
Trebinje se u tom kontekstu izdvaja kao rijedak primjer sredine sa relativno stabilnim brojem stanovnika posljednjih godina, što se reflektuje i na blaži pad broja učenika u odnosu na ostatak RS. Ipak, ni ovdje nema stvarnog rasta, već prije stagnacije u okviru opšteg negativnog trenda.
Ovakvi mikro-trendovi su tipični za RS: dok centralne škole u gradovima imaju stabilnije, pa čak i nešto veće brojeve prvaka, područne škole u ruralnim dijelovima ostaju s malim brojem đaka - ponekad jedva desetak, što otežava održavanje redovne nastave i opravdava racionalizaciju odjeljenja.
Slični obrasci vide se i u drugim dijelovima Republike Srpske. U većim opštinama poput Banjaluke i Doboja broj đaka je i dalje veći nego u manjem Trebinju, ali trend opadanja prisutan je i tamo - sve zbog kombinacije niskog nataliteta i odlaska porodica u potrazi za zaposlenjem ili boljim životnim uslovima.
Pad broja đaka nije samo brojka u statističkim tablicama. To je signal da su neke zajednice sve starije, da se lokalne škole suočavaju s praznim učionicama, a da nastava često mora biti organizovana u kombinovanim odjeljenjima kako bi se opravdala dostupnost usluga. Za ruralne škole to znači manje učenika i manje nastavnih resursa, dok centralne škole pod pritiskom rastu u relativnom udjelu đaka.
Najmračnija predviđanja kažu da će prazne klupe biti sve brojnije, odjeljenja sve manja i sve teže održiv obrazovni sistem koji, dugoročno gledano, utiče na ekonomsku i društvenu stabilnost.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan broj osnovaca danas je za više od deset hiljada manji nego prije deset godina, a u odnosu na period prije dvije decenije razlika je još drastičnija. Taj pad ne predstavlja samo obrazovni problem, već i šire društveno i ekonomsko pitanje – jer broj učenika direktno ukazuje na buduću radnu snagu, održivost lokalnih zajednica i potrebu za javnim uslugama.
Ako se postojeći trendovi nastave, RS će se u narednim godinama suočiti sa sve većim brojem polupraznih škola, viškom nastavnog kadra i dodatnim pritiskom na budžete lokalnih zajednica.
Demografske mjere koje se povremeno najavljuju za sada nisu dale vidljive rezultate. Pad broja đaka tako ostaje najkonkretniji i najtiši pokazatelj duboke demografske krize u kojoj se Republika Srpska nalazi.
Isto je i u ostatku zemlje. U cijeloj Bosni i Hercegovini takođe se bilježi pad broja đaka, što odražava širu demografsku krizu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2023/2024. godini u 1.714 osnovnih škola bilo je upisano 256.385 učenika, što je manje za oko 3.952 učenika ili 1,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Broj prvačića takođe je pao — u prvi razred je upisano 27.899 učenika, što je za 1,3 % manje nego godinu ranije. Dugoročno, tokom posljednjih deset godina BiH je izgubila desetine hiljada osnovaca, a i srednjoškolsko obrazovanje bilježi značajan pad broja učenika, ukazujući na prošireni demografski problem širom zemlje.
(Mondo, Foto: Mondo/Stefan Stojanović)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Od 1. februara 2026. godine počinje elektronska prijava djece za upis u prvi razred osnovne škole za narednu školsku godinu putem eUpis platforme.
Elektronsku prijavu omogućilo je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, a roditeljima je time pojednostavljen i ubrzan proces upisa djece u školu.
Iz resornog ministarstva ističu da je platforma aktivna tri godine, te da je dala konkretne efekte i olakšala proceduru upisa.
Prijava djece od strane roditelja za upis u prvi razred škole putem javnog portala https://eupis.skolers.org/ će biti moguća u periodu od 1.2. do 31.3.2026. godine.
(RTRS, foto: eupis.skolers.org/screenshot)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Zbog očekivanih obilnih padavina u nedjelju, 25. januara, za dijelove BiH izdato je crveno upozorenje, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod.
Upozorenje je izdato za Hercegovinu, te centralne, jugozapadne i jugoistočne dijelove zemlje u periodu od nedjelje ujutro pa do ponedjeljka.
U navedenom periodu očekuje se od 40 do 80 litara padavina po metru kvadratnom.
Stanovištvu se savjetuje da u ovakvim okolnostima bude spremno da zaštititi sebe i imovinu.
Mogući su plavljenje imovine i saobraćajnih mreža, kao i poremećaji u snadbijevanju električnom energijom, vodom i u komunikacijama.
(ATV, Foto: ATV)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
U protekloj 2025. godini u Bosni i Hercegovini ukupno je registrovano 1.355.856 motorna vozila, što u odnosu na 2024. godinu predstavlja povećanje od 60.632 vozila, odnosno od 4,68%.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ukupno je registrovano 816.064 motornih i priključnih vozila ili 60,19 odsto od ukupnog broja registrovanih vozila na području BiH, a u Republici Srpskoj 496.615 ili 36,63 odsto od ukupnog broja registrovanih vozila na području BiH, dok je u Distriktu Brčko registrovano ukupno 43.177 vozila ili 3,18 odsto od ukupnog broja registrovanih vozila na području BiH.
Kako je saopšteno iz BIHAMK-a, od ukupnog broja registrovanih motornih i priključnih vozila najveći procenat zauzimaju putnička motorna vozila.
"Prema dostupnim podacima o ukupnom broju registrovanih motornih vozila prosječna starost vozila u Bosni i Hercegovini iznosi 17 godina, što znači da je prosječna starost ostala ista, odnosno nepromijenjena u odnosu na 2024. godinu", stoji u njihovoj objavi.
Prema njihovim podacima 74,18 odsto registrovanih vozila u Bosni i Hercegovini koristi dizel kao pogonsko gorivo, što čini dominantni udio u voznom parku. Benzin je drugi najzastupljeniji izvor pogonskog goriva, sa 22,66 odsto vozila koji ga koriste, dok vozila na biodizel čine svega 0,0124 odsto.
Vozila koja koriste LPG (tečni naftni plin) čine svega 0,0015 odsto, a CNG (komprimirani prirodni plin) zauzima 0,0164 odsto ukupnog broja vozila.
Električna vozila čine 0,0729 odsto, dok je broj vozila na hidrogen izuzetno mali, s udjelom od 0,0001 odsto.
Brend Volkswagen najzastupljeniji je na tržištu Bosne i Hercegovine sa udjelom od 30,08 odsto u ukupnom broju registrovanih vozila, drugi po zastupljenosti je brend Škoda sa 8,15 odsto, dok je Mercedes treći sa udjelom od 6,81 odsto.
Ostali brendovi kao što su Audi, Peugeot, Opel i Renault imaju značajan udio na cestama Bosne i Hercegovine, sa procentima 6,51 odsto, 6,02 odsto, 5,31 odsto i 5,07 odsto, objavio je BIHAMK.
"Upoređujući broj registrovanih vozila po starosnoj strukturi, odnosno prema Euro standardima, možemo zaključiti da se kako starosna tako i ekološka struktura voznog parka u našoj zemlji iz godine u godinu blago mijenja i da na cestama saobraća sve veći broj vozila sa višim Euro standardima, ali nažalost još uvijek ne istim intenzitetom kako raste ukupan broj registrovanih vozila u našoj zemlji", zaključili su u BIHAMK-u.
(Mondo, Foto: Slaven Petković - Mondo)
Još članaka …
Strana 17 od 27
