Alarmantni podaci stižu kada je riječ o mentalnom zdravlju. Više od 5.500 razgovora sa djecom i mladima obavljeno je tokom 2025. godine putem "Plavog telefona".

Najčešće je riječ o mladima od 13 do 19 godina, izjavila je Maja Kovačević, savjetnica u "Plavom telefonu", gostujući u našem Јutarnjem programu.

- "Plavi telefon" je savjetodavna linija koju je prije 12 godina pokrenulo udruženje "Nova generacija" i prvenstveno je tu da djeci i mladima pruži psihološku pomoć i podršku, ali je i mjesto gdje djeca, mladi ali i odrasli mogu da prijave svaki oblik nasilja kojem su izloženi. Otkako "Plavi telefon" postoji mi smo odgovorili na preko 80.000 poziva i nadležim institucijama smo proslijedili preko 320 prijava zbog sumnje na nasilje. S obzirom na to da je "Plavi telefon" namijenjen za djecu i mlade, u najvećem broju slučajeva su nam se i javljala djeca ovog uzrasta - naglasila je Kovačević.

Kako je istakla, djeca uzrasta od 10 do 15 godina puno češće se obraćaju putem telefona, dok djeca i mladi od 16 do 25 godina češće koriste čet aplikaciju koja se nalazi na sajtu plavitelefon.ba.

-  Naša statistika pokazuje da su djevojčice više spremnije da razgovaraju o problemima i poteškoćama s kojima se suočavaju, kao i da potraže pomoć i podršku. To naravno ne znači da se dječaci ne suočavaju sa različitim poteškoćama, već vjerujem da je njima puno teže da se otvore i da razgovaraju o svemu što im se dešava - dodala je Kovačević.

Ona je pojasnila da su različiti razlozi zbog kojih se djeca i mladi javljaju na "Plavi telefon", ali da je u najvećem broju slučajeva to mentalno zdravlje.

- Od ukupnog broja svih savjetodavnih i informativnih razgovora oko 30-35 odsto se odnosi na mentalno zdravlje pri čemu su najzastupljenije teme strah i anksioznost, depresivnost, zatim nedostatak samopouzdanja, suicid i samopovređivanje. Pored tema iz oblasti mentalnog zdravlja često nam se javljaju i zbog nasilja i zlostavljanja, zbog poteškoća u školi, u funkcionisanju sa prijateljima, odnosno vršnjacima, ali isto tako i u porodici, odnosno sa raditeljima - ističe Kovačevićeva. 

Od svih razgovora koje zaprime, dodaje ona, nisu svi savjetodavnog i informativnog karaktera, već se određen postotak ovog broja odnosi i na testirajuće pozive.

- To su pozive u kojima djeca pozivaju, šale se, izmišljaju neke probleme, situacije s kojima se suočavaju. Dešava se i da pozivaju po 20-30 puta. Ono što smo mi zaključili jeste da je to njihov način da testiraju, da ispitaju koliko zaista mogu da imaju povjerenja u nas, a kada ispitaju samu situaciju, onda nam se zaista i obrate sa problemom koji imaju - kaže Kovačevićeva.

Kovačević je naglasila i da je sve veći broj djece i mladih koji se javljaju na "Plavi telefon" zbog suicidalnih misli i ideja i da se najviše takvih poziva bilježi krajem godine.

- To je kraj godine, oktobar, novembar, decembar, i to je period kada nam se javlja najveći broj djece zbog ove teme. Dešavalo se da u toku sedmice imamo i po 7-8 poziva na temu suicida - kaže Kovačevićeva. 

Ona ističe da je "Plavi telefon" samo privremeno rješenje.

- Mi smo, da kažem, prvi korak ka traženju pomoći i podrške. Sa nama su djeca u velikom broju slučajeva podijelila prvi put neki problem ili nešto s čime se suočavaju. Mi smo tu da im pružimo prvu psihološku pomoć, da ih ohrabimo, da zajedno s njima pokušamo da pronađemo neko rješenje koje bi bilo najprikladnije. U nekim slučajevima uputimo dijete na neku od nadležnih institucija, centar za socijalni rad ili centar za mentalno zdravlje - rekla je Kovačević.

Kako kaže, mnoga djeca ali i odrasle osobe nisu spremne da pričaju o problemima jer se boje reakcije iz njihove okoline, ali ističe da se situacija popravlja.

- Situacija se mijenja u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od perioda pandemije kada smo mnogo pričali o mentalnom zdravlju. Da se situacija promijenila govori i sve veći broj i djece i odraslih osoba koje su spremne da potraže stručnu pomoć i podršku - zaključila je Kovačević.

(RTRS)

Vlada Republike Srpske donijela je Zaključak da se srijeda, 14. januar, proglasi neradnim danom.

- Toga dana neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove i drugi koji Novu godinu obilježavaju po julijanskom kalendaru - saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

Rukovodioci navedenih organa su obavezni da do kraja kalendarske godine organizuju rad zbog ostvarivanja punog godišnjeg fonda radnih dana.

(RTRS)

Vuk Mali, veliki dječak heroj s Manjače, u tišini svoga doma vodi bitku za život zajedno sa svojim roditeljima, bratom i sestrom, a kako bi do cilja došao kao pobjednik, potrebna mu je pomoć dobrih ljudi, zbog čega je pokrenuta humanitarna akcija.

Željko Mali, Vukov otac, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da se Vuk rodio najnormalnije, da su ocjene na porodu bile odlične, te da se normalno razvijao.

"Vuk je prohodao sa dvije godine. Nismo to uzimali toliko za ozbiljno, da je to problem. Međutim, on je krenuo da hoda i imao je malo nestabilan hod. Hodao je do devete godine i onda se krenuo žaliti na bolove u mišićima, da ne može hodati, da ga bole noge, zamarao se puno. I u trenutku kada je bolest uzela maha, pao je u invalidska kolica, bio je u kolicima tri-četiri godine, a poslije je pao u krevet. Tu počinju problemi, počinju da otkazuju organi, jedan po jedan", kaže Mali.

Oni se sada nadaju da će prikupiti svu dokumentaciju i da će Vuk otići na liječenje matičnim ćelijama u Tursku, jer kako kaže njegov otac, djeca koja se liječe na taj način postižu ogromne rezultate.

Inače, priča o Vuku i njegovoj porodici dospjela je u medije prošle zime kada je na Manjači bio ogroman snijeg, a agregat koji je jako značajan za Vuka prestao raditi.

"Snijeg pred kućom bio je viši od dva metra. Crkli su nam agregati, Gorska služba spasavanja nam je dolazila, Civilna zaštita nam je donosila agregate i prošle godine su nas evakuisali u grad, kompletnu porodicu. Kad smo se vratili, imali smo, nažalost, šta i da vidimo. Snijeg nam je provalio krov. Morali smo ove godine supruga i ja sve iznova graditi, praviti. Koliko smo stigli, stigli smo. Nismo ostalo mogli da stignemo", prisjeća se on.

Na pitanje šta bi im značilo u ovom trenutku, Željko kaže da bi voljeli uraditi fasadu - izolaciju.

"Mi živimo na Manjači, noćima bude i minus 15, a nažalost nismo nabacili ni zidove unutra", ističe on.

Takođe, pod teretom snijega, lani im je uništen i plastenik.

"Plastenik nam je takođe uništio snijeg, a namontirali smo ga pretprošle godine, nov plastenik. Jednu sezonu smo u njemu sijali. Nema ništa od njega", priča nam Željko.

Zbog svega toga Savez za rijetke bolesti Republike Srpske zajedno sa Gradskom upravom Banjaluka pokrenuo je humanitarni broj 1414 u želji da pomognu Vuku i njegovoj porodici.

"Već neko vrijeme se trudimo pomoći ovoj porodici, ali kako nijedan roditelj ne radi, višečlana je porodica i još uključujući Vukovo zdravstveno stanje i potrebnu podršku, to sve je bilo malo i nedovoljno. Tako da smo pokrenuli akciju, nadajući se da će se šira zajednica uključiti", kaže Biljana Kotur, predsjednica Saveza.

Kako dodaje, u zadnje vrijeme je porodica Mali imala vanredne troškove zbog potrebne adaptacije krova, te su kupili polovan koncentrator kiseonika, jer je postojeći prestao da radi.

"Sve ovo je dovelo do povećanih troškova i kreditnih zaduženja porodice, prema informacijama koje mi je otac dao. Nadamo se da ćemo im svi zajedno pomoći", istakla je ona.

Među pokretačima humanitarne akcije je i Milada Šukalo, projekt menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, koja ističe da je porodicu Mali upoznala upravo prošle godine kada su se borili sa smetovima snijega.

"Plan je da djelujemo u tri pravca. Prvi je da vidimo da li postoje terapije koje mogu da olakšaju Vuku funkcionisanje jer trenutno trpi ogromne bolove prilikom pomjeranja. Drugi da se pod hitno na kući uradi izolacija i da se dovede u funkcionalno stanje. I treći aspekt je da im obezbijedimo plastenik, kravu, ovce i koke. Oni su imali jedan plastenik koji je prošle godine u snijegu uništen", kaže Šukalo.

Ona je pozvala sve građane da se uključe u ovu humanitarnu priču.

"Kada smo pitali Vuka šta je njegova najveća želja, šta želi od Svetog Nikole, Vuk je rekao da mu brat i sestra budu zdravi zauvijek. Mi smo svi plakali. On zna da je on bio zdrav do devete godine, te se plaši da se njegovi brat i sestra ne razbole", kaže Milada.

Prema njenim riječima, želja je da Vuk dobije i internet i televiziju kako bi mu dani bili ispunjeniji uz razne sadržaje.

Takođe, Vuku i njegovoj porodici svi ljudi dobrog srca mogu pomoći i uplatom na račun 5520221726965839, Addiko Bank, na ime Bojana Mali.

(Mondo)

Nezdrav vazduh jutros je u Banjaluci, Prijedoru, Zenici, Tuzli i Sarajevu.

Prema mjerenjima u 7.00 časova, indeks kvaliteta vazduha u Banjaluci iznosi 167, u Prijedoru 163, u Zenici 161, u Tuzli 158 i u Sarajevu 156, objavljeno je na internet stranici "Zrak.ekoakcija".

U Maglaju i Brodu, gdje je indeks kvaliteta 137 i 134, vazduh je nezdrav za osjetljive grupe stanovništva.

Najugroženije su trudnice, stariji i djeca, osobe sa respiratornim i srčanim problemima.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav, a više od 300 opasan po zdravlje.

(RTRS, Foto: RTRS)