BANjALUKA - Desetine građevinskih radnika u Republici Srpskoj godišnje pretrpi različite povrede na radu, dok pojedini, zbog loših uslova na gradilištima i nedovoljne primjene mjera zaštite izgube i život.
Da je stanje alarmantno, upozoravaju i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti na radu, navodeći da je sistem zaštite pred ozbiljnim izazovima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti Dragana Vrabičić rekla je za "Glas" da je sindikat tražio da vanredne inspekcijske kontrole na gradilištima postanu pravilo, a ne jednokratna reakcija nakon nesreća.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Naš zahtjev je da nenajavljene vanredne kontrole budu praksa. Jednokratne kontrole nemaju efekta, jer se time problem ne rješava - naglasila je Vrabičićeva za "Glas".
Prema njenim riječima, uslovi rada i nivo bezbjednosti na mnogim gradilištima u Srpskoj veoma su loši, što pokazuju i nesreće koje se dešavaju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Objekti često nisu ograđeni niti adekvatno osigurani, a radnici nemaju kompletnu zaštitnu opremu. Bezbjednost na radu u građevinskom sektoru je vrlo loša iako postoje i poslodavci koji poštuju sva pravila - rekla je Vrabičićeva.
Prema njenim riječima, najčešći uzrok nesreća na gradilištima je pad sa visine.
- U većini slučajeva radi se o padu sa skele ili objekta koji nije adekvatno obezbijeđen. Zaštitne mreže u velikom broju slučajeva mogu spriječiti smrtni ishod - kazala je Vrabičićeva.
Ona smatra da institucije moraju ozbiljnije pristupiti ovom problemu, posebno inspekcijske službe koje bi trebalo redovno da kontrolišu gradilišta već od početka radova.
- Potrebna je i izmjena zakonskih rješenja, usvajanje strategije zaštite zdravlja na radu i veća transparentnost podataka o povredama na radu. Jako je važno da se zna ko je povrijeđen, kada i zašto se nesreća dogodila, kao i da li je neko za to odgovarao - istakla je Vrabičićeva i dodala da su kazne toliko male da je poslodavcima jeftinije da plate kaznu nego da ulože u zaštitnu opremu.
U većini slučajeva, kako kaže, poslodavci za pogibiju radnika ne snose krivičnu odgovornost, već se sve završava novčanim kaznama.
- Ne znam da je neki poslodavac išao u zatvor zbog pogibije radnika. Često se sve završi dogovorom sa porodicom i nekom vrstom pomoći, ali to ne može nadoknaditi izgubljen život - zaključila je Vrabičićeva i poručila da je najvažnije obezbijediti radnicima sigurno radno mjesto.
Poražavajući podaci
Iz Udruženja poslodavaca tehničke i zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite životne sredine istakli su da se najveći broj teških povreda i smrtnih slučajeva bilježi upravo u građevinskom sektoru, a podaci sa terena su poražavajući.
- U Srpskoj je više od 290.000 radnika čija bezbjednost na radu zavisi od pravilnog funkcionisanja sistema zaštite na radu - rekao je predsjednik Udruženja koje posluje u okviru Unije poslodavaca Srpske Ljubinko Kostić ističući da je u Srpskoj praktično onemogućen rad licenciranim inženjerima zaštite na radu starijim od 65 godina, iako, kako je naglasio, za takvu praksu ne postoji zakonsko uporište.
Inženjer zaštite na radu Nenad Stanišić naveo je da u pravilu ne postoji samo jedan uzrok povreda na radu i da su najčešći uzroci greške poslodavaca.
Kada je riječ o kontrolama, građevinski inspektori lani su u oblasti zaštite na radu obavili oko 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima.
- U cilju otklanjanja nepravilnosti poslodavcima je izrečeno 445 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 304.500 KM, te podnesene četiri prekršajne prijave - saopštili su iz Inspektorata Republike Srpske za "Glas" i dodali da inspektori izriču mjere u zavisnosti od vrste nepravilnosti.
Prije dvije godine, kako su naveli, izvršeno je oko 1.100 kontrola, od čega je 434 bilo sa utvrđenim propustima, a u cilju otklanjanja nepravilnosti, poslodavcima je izrečeno 479 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 361.650 KM, te podneseno šest prekršajnih prijava.
Podaci MUP-a
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske od januara 2024. godine do februara 2026. godine evidentirane su ukupno 54 nesreće na gradilištima, kom prilikom je poginulo 11 radnika, teško je povrijeđen 31 radnik, a lakše je povrijeđeno 13 radnika.
- Policijski službenici su u svim slučajevima postupali i nadležnim tužilaštvima podnijeli dva izvještaja o počinjena četiri krivična djela. Riječ je o dva krivična djela nepreduzimanje zaštite na radu, jednom krivičnom djelu povreda osnovnih prava radnika i jednom krivičnom djelu povreda prava iz socijalnog osiguranja i 52 izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama - saopštili su iz MUP-a Srpske za "Glas".
Nesreće
Od 2024. do 2026. godine zabilježene su ukupno 54 nesreće. Najviše ih je evidentirano 2025. godine – 28, dok je u 2024. godini zabilježeno 17, a u 2026. godini do sada devet nesreća.
U ovim nesrećama život je izgubilo 10 lica. Smrtni ishodi nisu zabilježeni 2024. godine, dok je 2025. godine stradalo osam lica, a 2026. godine dva.
Tokom posmatranog perioda 31 osoba je teže povrijeđena, i to 10 u 2024. godini, 15 u 2025, te šest u 2026. godini.
Kada je riječ o lakšim povredama, evidentirano je 13 povrijeđenih lica – sedam u 2024. godini, pet u 2025. i jedna osoba u 2026. godini.
Oprema
Kada je riječ o zaštitnoj opremi, Dragana Vrabičić naglašava da je neophodno da radnici imaju šljemove, rukavice, zaštitne prsluke i odgovarajuću obuću, ali i da je veoma važno da gradilišta budu pravilno obezbijeđena.
- Potrebne su ispravne i osigurane skele, zaštitne mreže i lica zadužena za bezbjednost na radu koja kontrolišu da li se pravila poštuju - istakla je Vrabičićeva.
