Građane Republike Srpske od 1. februara očekuju veći računi za električnu energiju.

Ključni razlog za korekciju cijena je usvajanje novih tarifa mrežarine za period od 2026. do 2028. godine. Iako je prvobitno najavljivano da bi nove cijene mogle stupiti na snagu već prvim danom nove godine, RERS je donio odluku da primjena počne mjesec dana kasnije – od 1. februara.

Podsjećamo, distributeri su od Regulatorne komisije zahtijevali drastično povećanje mrežarine od čak 40 odsto, pravdajući to potrebom za investicijama i povećanim troškovima održavanja sistema.

(Mondo, Foto: Screenshot)

Drvna industrija BiH tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

"Ovo povećanje izvoza uglavnom je posljedica povećanja izvoza drveta i njegovih proizvoda", navode iz Komore i dodaju da je izvoz skoro svih tarifa blago porastao, dok je njihov uvoz stabilan, praktično jednak prošlogodišnjem.

Struktura pokazuje da sektor drveta i namještaja i dalje nosi najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, uz blage promjene u kretanjima pojedinačnih tarifa.

U prva tri tromjesečja i izvoz i uvoz drveta i njegovih proizvoda rasli su u odnosu na isti period prošle godine, što, kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore, ukazuje na veću ukupnu tržišnu aktivnost i stabilnu potražnju u sektoru.

Izvoz drveta i njegovih proizvoda u pomenutom periodu iznosio je oko 733,85 miliona KM i veći je za 42,46 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 314,5 miliona KM, što je više za 10,47 miliona KM nego u prva tri kvartala prošle godine.

Iz Komore navode da je u devet mjeseci izvoz celuloze i vlaknastih materijala blago porastao i to za 625.558 KM, dok se uzvoz smanjio za 5,5 miliona KM, te dodaju da se tržište smanjuje, ali da izvozna strana ostaje stabilna.

Izvoz papira i kartona iznosio je oko 284,88 miliona KM i veći je za oko 8,44 miliona KM u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 351,8 miliona KM i manji je za 13,1 miliona KM, što pokazuje jačanje domaće industrije i veću konkurentnost.

Kada je riječ o štampanim proizvodima /knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije/, izvoz je veći za oko 4,1 milion KM, a uvoz za oko milion, dok je suficit iznosio oko pola miliona KM, što govori da je ovaj segment stabilan, uz umjereni rast aktivnosti.

Iz Komore navode da kod namještaja, posteljine, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih punjenih proizvoda, te lampi i drugih svijetlećih tijela izvoz blago pada, a uvoz raste, te dodaju da je kod ove tarife izvoz iznosio 867,44 miliona KM, što je manje za oko 31 milion KM, dok je uvoz iznosio oko 322 miliona KM i veći je za 12,77 miliona KM.

"Pozitivan bilans drvne industrije BiH proizlazi iz konkurentnosti domaćeg namještaja i finalnih drvnih proizvoda, dostupnosti kvalitetne sirovine i snažne orijentacije kompanija ka EU tržištu", pojašnjavaju iz Komore i dodaju da se uvoz uglavnom odnosi na specijalizovane repromaterijale koji se ne proizvode lokalno.

Glavna izvozna tržišta su EU - Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, zatim Skandinavija, te u manjoj mjeri Bliski istok. 

(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)

SARAJEVO, LUKSEMBURG - Inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji, pokazuju zvanični statistički podaci.

Tako je, prema podacima Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, godišnja stopa inflacije u evrozoni u novembru iznosila 2,1 odsto, što je stabilno u poređenju sa oktobrom.

"Godinu dana ranije stopa je bila 2,2%. Godišnja inflacija u Evropskoj uniji iznosila je 2,4% u novembru 2025. godine, što je pad u odnosu na 2,5% u oktobru. Godinu dana ranije, stopa je bila 2,5%", naveli su iz Eurostata.

Dalje se navodi da su najniže godišnje stope zabilježene na Kipru (0,1 odsto), u Francuskoj (0,8 odsto) i Italiji (1,1 odsto).

"Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumuniji (8,6%), Estoniji (4,7%) i Hrvatskoj (4,3%). U poređenju sa oktobrom 2025. godine, godišnja inflacija je pala u dvanaest država članica, ostala stabilna u pet, a porasla u deset. U novembru 2025. godine, najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u evrozoni dale su usluge (+1,58 procentnih poena), zatim hrana, alkohol i duvan (+0,46), industrijska roba bez energije (+0,14) i energija (-0,04).

Sa druge strane, posljednji podaci Agencije za statistiku BiH govore da je nivo cijena u oktobru ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 4,3 odsto.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%", istakli su iz Agencije za statistiku BiH i dodali da je prosječni pad cijena zabilježen samo u odjeljku odjeća i obuća za 8,2 odsto.

Ako se uzme u obzir da BiH dosta zavisi od EU, te da je spoljnotrgovinska saradnja oko 70 odsto ukupne razmjene BiH, postavlja se pitanje zbog čega je to tako?

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je dio uvezena inflacija od robe i usluga koje uvozimo iz inostranstva, a dio zbog niske produktivnosti i internih faktora u domaćoj ekonomiji.

"Trenutno su, po meni, ključni faktor rasta cijena u BiH u odnosu na zemlje okruženja interni faktori, odnosno porast troškova proizvodnje, prije svega troškovi električne energije, komunalija, te troškovi zbog podizanja cijene rada. Ovo su dva ključna faktora interne prirode. Naravno, na to se sad nadovezuje neefikasnost domaćih javnih preduzeća, gubici i deficiti u budžetu, koji se prelivaju na rast cijena. Jedini način, ako je produktivnost niska, jeste povećanje poreza i doprinosa zbog deficita u budžetu", istakao je Stanić za "Nezavisne novine".

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je razlika i puno veća kada se gleda specifično inflacija za esencijalne proizvode poput hrane, gdje su povećanja cijena daleko viša i što najviše pogađa većinu građana. "Realnost je da se u pogledu kupovne moći još više udaljavamo od EU, iako ni tamo stanje nije dobro, a da 'uspješno' zaobilazimo pozitivne uticaje. Ključna je razlika što su vlasti u većini država EU poduzimale i poduzimaju mjere za suzbijanje inflacije - negdje su to direktna ograničenja maksimalnih cijena, negdje se to radi preko kontrole marži, a negdje smanjenjem troškova poslovanja, negdje konkurencijom iz robnih rezervi, dok u BiH takvih mjera nema, nego se, naprotiv, poduzimaju mjere koje dodatno povećavaju troškove poslovanja i daju izgovore za dodatna povećanja cijena", zaključio je Gavran.

(Nezavisne, Foto: Freepik)

GRADIŠKA, BANJALUKA - Zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

Poručili su to iz poslovne zajednice, odakle kažu da se negativne posljedice po domaću ekonomiju gomilaju iz dana u dan.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je suvišno i govoriti o tome kakve gubitke privreda bilježi.

Vozači čekali 14 sati

"Da je imalo normalna država, ne bi tako nešto uradila. Samo treba neko iz institucija što je glasao protiv otvaranja da ode jedan dan u Gradišku i vidi kako je čekati i po 15 sati na graničnom prelazu. Ne znam da li ima dan da nema kolapsa. Moji su nedavno u Gradišci čekali 14 sati. Ne zna se je li bila veća kolona kamiona ili malih auta. To što su oni uradili svom narodu, najveći dušmani ne bi uradili", ističe Grbić za "Nezavisne novine".

On ističe da ne postoje riječi kojim je moguće opisati ovakvo stanje, te dodaje da, gdje se god politika umiješa, ovakve stvari se dešavaju.

"Normalnom čovjeku je to nezamislivo, a u BiH je sve moguće, pa i ovo", poručuje Grbić.

Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske, ocjenjuje da neotvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci ima negativne posljedice za kompletnu privredu.

Korak nazad

"Otvaranjem ovog prelaza rasteretio bi se sadašnji prelaz u Gradišci koji je stvarao velike gužve i opterećenje kako za fizička lica, tako i za privredu. Tako da neotvaranje novog prelaza predstavlja korak nazad. Svaki dan odugovlačenja ostavlja negativne posljedice za privredu", naglasila je Šobotova za "Nezavisne novine".

Radovan Višković, vršilac dužnosti direktora "Autoputeva Republike Srpske, izjavio je da je u pitanju nonsens koji se ne može desiti nigdje nego u BiH.

"Da li se iko od njih zapitao kakve štete su po privredu, prevoznike? Iako sve ide da se nanese šteta Srpskoj, trpi cijela BiH. Svaki dan neotvaranja graničnog prelaza mi trpimo, iako je Srpska uz pomoć EU uložila ogroman novac, ovaj prelaz stoji kao spomenik glupostima u BiH", rekao je Višković za RTRS.

Osim što, dakle, ispašta privreda, BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka - Gradiška.

Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

U kolapsu 30 godina

"Hrvatske ceste" kao investitor su, zajedno s "Integralom", preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

Ali, zato što je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi koji je 30 godina u saobraćajnom kolapsu, oštro je reagovao na izostanak dogovora Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH o Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, što je onemogućilo podizanje rampe na novom prelazu u Gradišci.

"To se desilo u najgorem periodu, pred božićne i novogodišnje praznike, kada je Gradiška u saobraćajnom kolapsu, a putnici u dugim kolonama. Šteta za transport robe je velika, ali je razočarenje ponajveće", kazao je Adžić za "Nezavisne novine".

(Nezavisne, FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER)