Konzorcijum "Logistika BiH" saopštila je da najavljeni protest profesionalnih vozača nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema, jer drumski transport predstavlja osnovu funkcionisanja lanaca snabdijevanja BiH i regiona.

"Bez obzira da li govorimo o uvoznim tokovima /sirovine, energenti, repromaterijal/, izvoznim /industrijski i poljoprivredni proizvodi/, uzvodnim ili nizvodnim logističkim procesima, ne postoji realna i brza zamjena za drumski transportn", navode iz Konzorcijuma.

U saopštenju se ističe da eliminacija ili ozbiljno ograničavanje rada domaćih drumskih prevoznika automatski znači prekide u isporukama, gubitak ugovora, kašnjenja u proizvodnji, rast cijena i nestabilnost tržišta.

Iz Kozorcijuma ukazuju da će u slučaju poremećaja lanaca snabdijevanja i primoranog oslanjanja na alternativna rješenja doći do povećanja troškova transporta i do 70 odsto u odnosu na postojeće cijene drumskog prevoza, dok domaći izvoznici i uvoznici postaju taoci ucjena kroz cijenu i dostupnost kapaciteta, a strani operateri i posrednici preuzimaju kontrolu nad tržištem, bez obaveze dugoročne stabilnosti.

"Drugim riječima, gubitak domaćih prevoznika znači gubitak kontrole nad sopstvenim lancima snabdijevanja", naglašavaju iz Konzorcijuma i dodaju da domaći drumski prevoznici, poslodavci, izvoznici i uvoznici dijele iste ciljeve, zavise jedni od drugih, snose zajedničke posljedice institucionalnog nečinjenja.

Konzorcijum "Logistika BiH", koji okuplja prevoznike, najavio je u ponedjeljak, 26. januara, regionalni protest transportnog sektora na teretnim graničnim prelazima EU zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača u zemljama Šengena, a posljednji je novi sistem ulaska u EU. 

(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)

Mljekarska industrija BiH traži hitno razdvajanje biljnih i mliječnih proizvoda na tržištu, odnosno dosljedno informisanje potrošača.

Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani definiše pravni okvir za informisanje potrošača od subjekata u poslovanju sa hranom radi nesmetanog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i zaštite potrošača kroz jasno, razumljivo i čitljivo označavanje hrane, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

U skladu sa ovim pravilnikom, svaki subjekt u poslovanju sa hranom, bilo da je riječ o domaćem proizvođaču ili uvozniku, obavezan je da obezbijedi tačnost i potpunost informacija o hrani, te snosi odgovornost za njihov sadržaj.

"U prethodnom periodu domaći proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda svjedoci su da se pojedini uvozni proizvodi plasiraju mimo važećeg pravnog okvira u oblasti informisanja potrošača o hrani, često bez propisanih ili sa neadekvatnim deklaracijama", upozoravaju iz Komore.

Takva praksa, navode, dovodi potrošače u zabludu i direktno utiče na smanjenje konkurentnosti domaćih proizvoda na unutrašnjem tržištu BiH.

Radi rješavanja ovog problema, na koji se ukazuje još od 2004. godine, predstavnici Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda pri Spoljnotrgovinskoj komori i Agencije za bezbjednost hrane BiH, u saradnji s Komorom, pripremili su prijedlog pravilnika o dodatnim zahtjevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje i mast, te druga biljna ulja i masti.

Prijedlog je izrađen po uzoru na praksu Srbije, gdje se od avgusta prošle godine primjenjuje uredba kojom se dodatno uređuje označavanje i razdvajanje ovih proizvoda od mliječnih.

"Donošenje ovog pravilnika izuzetno je važno kako za potrošače tako i za proizvođače mliječnih proizvoda, jer potrošačima obezbjeđuje pravo na informisan izbor, a proizvođačima jasne okvire koji sprečavaju zavaravajuće označavanje i nelojalnu konkurenciju", navode iz Komore.

Spoljnotrgovinska komora poziva nadležne institucije da hitno preduzmu potrebne korake kako bi se prijedlog pravilnika što prije usvojio, te da se istovremeno pojačaju kontrole u pogledu deklarisanja i fizičkog razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na policama trgovačkih objekata. 

(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)

U posljednjih 365 dana čak 100 profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine prisilno je vraćeno (deportovano) iz država Evropske unije, iako su imali važeće ugovore o radu i kompletnu zakonsku dokumentaciju, saopštio je Konzorcijum Logistika BiH.

Prema navodima Konzorcijuma, samo tokom jučerašnjeg dana nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja EU obradile su dodatnih 100 slučajeva prisilnog povratka profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine.

Pojašnjavaju da prisilan povratak znači da je pojedinac, zbog procijenjenog rizika ili formalnog tumačenja boravka, proglašen osobom koja se „nezakonito“ nalazi na teritoriji određene države, te se bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju – prisilno vraća u matičnu državu.

“Prisilan povratak znači da je uredno zaposlen radnik, sa važećim ugovorom o radu i potpunom dokumentacijom, proglašen ‘nezakonitim boravcem’ i nasilno udaljen, bez obzira na činjenicu da ne krši zakon, ne traži azil, ne predstavlja nikakav bezbjednosni rizik, obavlja isključivo profesionalni posao u međunarodnom drumskom transportu. U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj, 100 profesionalnih vozača je protjerano isključivo zato što rade. To je pravna i politička činjenica”, navode iz Konzorcijuma Logistika BiH.

Posebno ističu da se radi o vozačima koji imaju važeće ugovore o radu, urednu dokumentaciju i koji obavljaju isključivo profesionalni posao u međunarodnom drumskom transportu. U tom periodu, kako tvrde, vozači su proveli više od 100 dana u pritvorima i zatvorima EU, a izgubljeno je najmanje 47 radnih mjesta.

Konzorcijum upozorava da se radi o sistemskoj diskriminaciji.

"Vozači nisu prekršili zakon, nisu tražili azil i ne predstavljaju bezbjednosni rizik, ali su proglašeni „nezakonitim boravcima“ i nasilno udaljeni", stoji u saopštenju.

Takva praksa, ističu, krši osnovno pravo na rad, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te principe slobodnog kretanja roba i funkcionisanja lanaca snabdijevanja.

Posebno odbacuju tvrdnje da su deportacije povezane s tehničkim pitanjima ili sistemom EES, navodeći da za to ne postoji nijedno pravno ni tehničko opravdanje.

Konzorcijum Logistika BiH uputio je hitan javni poziv institucijama Bosne i Hercegovine da reaguju prema Evropskoj komisiji. Upozoravaju da do sada nije poslata nijedna protestna nota niti je preduzeta bilo kakva zaštitna mjera, što nazivaju „institucionalnim saučesništvom kroz šutnju“.

„Profesionalni vozači nisu ilegalni migranti niti prijetnja – oni su temelj evropske i regionalne privrede“, poručuju iz Konzorcijuma, uz upozorenje da bi nastavak ove prakse mogao imati ozbiljne ekonomske i strateške posljedice po Bosnu i Hercegovinu.

Podsjećamo, za ponedjeljak, 26. januara, najavljen je regionalni protest transportnog sektora na teretnim graničnim prijelazima EU zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača.

(Mondo, Foto: Shutterstock)

BANJALUKA, BIJELJINA - Iako cijene pšenice i brašna u Republici Srpskoj miruju, građane već dočekuju skuplji hljeb i pekarski proizvodi u pojedinim pekarama.

Pekari kao glavne razloge najavljuju rast cijena električne energije i povećanje minimalne plate, dok iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da su cijene već sada previsoke i bez adekvatne kontrole.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da su cijene pšenice i brašna zasad stabilne.

"Cijena brašna u pakovanju od 25 kilograma kreće se od 22 do 28 KM. Kada je riječ o pšenici, domaća pšenica košta oko 0,4 KM po kilogramu, dok se uvozna pšenica iz Mađarske plaća između 240 i 250 evra po toni",  rekao je Kos.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu moguće su korekcije cijena brašna zbog povećanja troškova električne energije, ali i rasta minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas", kazao  je da  na cijene pekarskih proizvoda značajno utiče rast plata, s obzirom na to da troškovi rada danas učestvuju sa oko 35 odsto u ukupnoj cijeni pekarskih proizvoda.

"Očekujemo rast cijena  pekarskih proizvoda za oko tri odsto, ali još ne  znamo šta će biti s cijenom električne energije.  Mi smo  već  poskupjeli jedan dio proizvoda",  rekao je Trivić.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da se građani nalaze u nezavidnom položaju te da će pekari nastojati da ne povećavaju cijene osnovnih proizvoda.

 "Trudićemo se da ne diramo cijene pekarskih proizvoda, barem kada je riječ o hljebu", kazao je Pelemiš.

Dodao je da će, ukoliko uspiju da akumuliraju dodatne troškove, zadržati postojeće cijene bez korekcija.

"Za sada je stav pekara u našoj regiji da se ne ide po svaku cijenu na poskupljenja, ali vidjećemo kako će se kretati cijene repromaterijala. Moraćemo napraviti kalkulacije, a ponašaćemo se u skladu s onim što matematika pokaže",  naglasio je Pelemiš.

Kako je pojasnio, cijene hljeba trenutno se kreću od 1,6 do dvije KM, u zavisnosti od vrste i gramaže, dok se kifle prodaju po cijeni od 0,2 do 0,7 KM.

Da svaki rast cijena negativno utiče na potrošače, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, upozorava i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora.

"Za svako novo poskupljenje uvijek se pronađe neki razlog, bilo da je riječ o povećanju minimalne plate, cijene električne energije, vode ili goriva. Potrošači praktično nemaju nikakvu zaštitu, jer je slobodno formiranje cijena dovelo do toga da nema kontrole marži. Dok god ne dođe do njihovog ograničenja, teško je očekivati stabilnost cijena", istakla je Marićeva.

Ona smatra da su cijene pojedinih pekarskih proizvoda nerealne, te da pekari često pokušavaju nadoknaditi gubitke isključivo kroz poskupljenja.

"Cijene su zaista nerealne, jedna kifla košta koliko i vekna hljeba, tako da su, realno gledajući, cijene svih pekarskih proizvoda previsoke", zaključila je Marićeva.

(Nezavisne, Foto: Pexels)