- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
BANjALUKA, SARAJEVO - Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini premašio je 14 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Kako se navodi u ovim podacima, tokom 2025. godine u BiH je uvezeno robe za 31,65 milijardi KM, dok je u istom periodu iz BiH izvezeno proizvoda za 17,54 milijardi KM.
Ovo znači da je deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni tokom cijele 2025. godine iznosio čak 14,11 milijardi KM.
Da deficit raste iz godine u godinu, pokazuju podaci UIO BiH, u kojima se navodi da je tokom 2024. godine on iznosio 13,82 milijardi KM, odnosno da je izvoz iznosio 16,61 milijardu KM, a uvoz 30,43 milijardi KM.
U 2023. godini je deficit bio 12,90 milijardi KM, te je izvoz iznosio 17,05 milijardi KM, a uvoz 29,95 milijardi KM.
Šta se najviše uvozilo?
Kada su u pitanju proizvodi, najviše su se tokom prethodne godine uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za 3,6 milijardi KM, pa nuklearni reaktori, kotlovi, te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 2,81 milijardu KM.
Šta se najviše izvozilo?
Izvezeno je najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode za 1,59 milijardi KM, pa nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,40 milijardi KM.
Najviše proizvoda uvezeno iz Hrvatske
Kada su u pitanju zemlje, najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske, za 5,9 milijardi KM, Srbije 4,17 milijardi KM, te Njemačke za 2,65 milijardi KM.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je, prema ovim podacima, najviše proizvoda plasirala Hrvatskoj za 3,09 milijardi KM, Njemačkoj 2,49 milijardi KM, te Srbiji 1,9 milijardi KM.
Šta je problem?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da kontinuirano povećanje trgovinskog deficita prije svega ukazuje na strukturni problem domaće ekonomije.
"Ključni izazov ne nalazi se na strani potrošnje, već na strani proizvodnje - domaća privreda očigledno nema kapacitet da odgovori na rastuću tražnju kroz konkurentnu ponudu. To upućuje na nedovoljnu produktivnost i slabu cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača, koji ne uspijevaju iskoristiti povoljne impulse na tržištu", kazao je Mlinarević.
Dodao je da detaljniji uvid u strukturu deficita po zemljama pokazuje da se najveći disbalansi ostvaruju u trgovini sa državama regiona.
"Upravo tu postoji realan prostor za njegovo postepeno smanjenje, kroz ciljano osmišljene politike uvozne supstitucije", naglasio je Mlinarević. Prema njegovim riječima, takve mjere mogu podrazumijevati podršku domaćim preduzećima u unapređenju tehnološke efikasnosti i smanjenju troškova proizvodnje, ali i privlačenje regionalnih kompanija da dio proizvodnje lociraju na domaće tržište.
"Bez ovakvih strukturnih intervencija, trgovinski deficit će nastaviti da se kreće po ustaljenoj putanji, uz oscilacije koje će zavisiti prvenstveno od kratkoročnih inflatornih pritisaka i cikličnih kretanja, a ne od stvarnog jačanja domaće ekonomske baze", dodao je on.
(Glas Srpske, Foto: Pexels)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
BANjALUKA - U Republici Srpskoj 1. januara je počela registracija korisnika Centralnog informacionog sistema u ugostiteljstvu, što će omogućiti Turističkoj organizaciji da u svakom momentu ima tačan broj turista u Srpskoj.
Centralni informacioni sistem omogućava evidenciju ugostiteljskih objekata, gostiju i boravišne takse, čime se obezbjeđuje bolja kontrola, pouzdana statistika i efikasnija naplata javnih prihoda, izjavila je saradnik za odnose sa javnošću u Turističkoj organizaciji Sanela Šimun.
Ona je navela da ugostitelji mogu pristupiti sistemu putem LINKA.
Pristup je besplatan za sve ugostitelje koji pružaju uslugu smještaja, a ovim sistemom se uz bolji uvid u statističke pokazatelje, jača transparentnost i fiskalna disciplina, te unapređuju aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije - naglasila je Šimunova.
(Glas Srpske, Foto: Agencije)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
Od danas samo Centralna banka BiH vrši zamjenu novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda od 1998. do 2009. godine, koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja.
Zamjena će se vršiti u Centralnoj banci u Sarajevu i Banjaluci, do kraja 2035. godine, uz uslov da su novčanice cijele, bez znakova oštećenja ili obojenja.
Za iznose u vrijednosti manjoj od 5.000 KM podnosilac zahtjeva dužan je da dokaže svoj identitet, a za veće potrebno je i popunjavanje “zahtjeva za zamjenu vanopticajnih KM novčanica”, koji će biti dostupan na internet stranici Centralne banke ili na lokaciji na kojoj će se obavljati zamjena.
Za iznose od 20.000 KM ili više, uz obrazac obavezna je i najava dolaska najmanje 48 časova ranije, imejlom /
Riječ je o novčanicama koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja još 31. decembra 2024. godine, a do kraja prošle godine su se mogle zamijeniti u komercijalnim bankama u BiH.
(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
Ministri finansija država članica Evropske unije (EU) nedavno su odlučili uvesti novu carinu od tri eVra na pošiljke male vrijednosti koje stižu u Evropu. Cilj je djelomično ograničiti uvoz jeftinih kineskih proizvoda putem internetskih trgovina poput Sheina i Temua.
Carina će biti vezana uz pojedinačne vrste proizvoda i primjenjivaće se od 1. jula, a ostaje na snazi dok Evropska unija (EU) ne pronađe trajno rješenje za ukidanje izuzeća od carine za internetske KUPOVINE ispod 150 evra, saopštio je savjet EU-a (Council of the EU) u zajedničkoj izjavi 27 vlada.
Grupa planira ukinuti izuzeće do 2028. godine kao dio obnove carinskog sistema, ali zabrinutost zbog dampinškog uvoza kineske robe povećava pritisak na Uniju da djeluje brže.
– Ova privremena mjera odgovara na činjenicu da takvi paketi trenutno ulaze u EU bez carine, što dovodi do nelojalne konkurencije za prodavače iz EU, rizika za zdravlje i sigurnost potrošača te visoke razine prijevara i ekoloških problema – napisalo je vijeće.
Carina će se primjenjivati na pojedinačne vrste proizvoda, određene šesteroznamenkastim tarifnim oznakama. To znači da će 10 pari čarapa izrađenih od istog materijala biti podložno carini od 3 evra, dok će pet pari vunenih čarapa i pet pari pamučnih čarapa biti podložno carini od 6 evra, jer se smatraju dvjema različitim vrstama proizvoda.
Irski zastupnik EU Beri Endruz (Barry Andrews), koji je predložio carinu od 5 evra po paketu, rekao je da pozdravlja sporazum i da bi zemlje EU trebale dodatno povećati carine ako se poplava jeftinih pošiljki ne zaustavi. Online platforme poput Temua, Sheina, AliExpressa, Amazona i drugih šalju odjeću, obuću i dodatke iz kineskih tvornica direktno europskim kupcima po izuzetno niskim cijenama, piše Avaz.
Očekuje se da će ukidanje izuzeća od carine udvostručiti broj pošiljki male vrijednosti u Evropsku uniju (EU) na 4,6 milijardi do 2024. godine, pri čemu će više od 90 odsto paketa dolaziti iz Kine. Prema nedavnim procjenama, udio uvoza je prošle godine bio još veći. Nove carine pozdravili su i europski trgovci.
Na Bosnu i Hercegovinu (BiH) se ova pravila ne odnose, osim ako vlasti ne odluče drugačije.
(Srpskainfo, FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
Božić je na pragu, a pravoslavni vjernici tradicionalno već pripremaju trpezu za ovaj praznik.
Kao i svake godine, u ovo doba nezaobilazna je priča o cijenama jagnjetine i prasetine.
Pomalo iznenađujuće, cijene su ispod nivoa kakav je bio prethodnih godina.
Tako, na primjer na bijeljinskoj pijaci, jagnjad koštaju od 8 do 10 konvertibilnih maraka.
Prasići su, na radost kupaca, jeftiniji i koštaju oko 6 maraka po kilogramu žive vage.
Za one koji vole piletinu, zanimljiva informacija je da na ovoj pijaci uređeni pilići koštaju 8 maraka po kilogramu.
Blago poskupljenje
Kada je riječ o cijeni prasića ona je blago viša nego prije nekoliko dana kada je kilogram žive vage koštao od 5 do 5,5 KM.
Ipak, i cijena od 6 KM je znatno niža nego prošle godine kada su prasići koštali oko 12 maraka.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Srpske, rekao je prije nekoliko dana da se gotovo ne pamti ovakva situacija, odnosno ovakva cijena prasića, i to pred praznike.
On je rekao da do Božića vjerovatno neće biti značajnijeg poskupljenja.
"Ako se po jutru dan poznaje, ove godine, pred Božić, prasići teško da će biti značajnije skuplji nego sad", razočaran je Maljčić.
Kako kaže, tražnja za ovom robom je nezapamćeno loša, što utiče i na cijenu.
Uvoz pomrsio račune domaćim proizvođačima
Maljčić kaže da su domaćim proizvođačima račune pomrsili prasići iz uvoza.
"Domaće robe ima dosta, ali je niko neće. Račun su nam pomrsili prasići iz uvoza, koji su preplavili naše tržište. Oni su uvezeni prije nekih dvadesetak dana i do sada su bili u karantinu. Sad ih kupuju pečenjare. Takođe, eksplodirao je i uvoz očišćenje prasadi. Uprkos izuzetno niskoj cijeni, interes građana za domaće prasiće gotovo da ne postoji", rekao je on prije nekoliko dana.
(ATV, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)
Još članaka …
Strana 26 od 29
