- Detalji
- Kategorija: Život i stil
BANJALUKA - Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Krstovdan kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.
Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordan, a prema novom kalendaru slave se 18, 19. i 20. januar.
Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.
U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.
U pravoslavnim hramovima na Krstovdan se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode, koje prati praznično bogosluženje.
Krstovdanska vodica se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama.
Krstovdan uoči Bogojavljenja posni je dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na koji dan u nedjelji pada.
U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva, prenosi Srna.
(Nezavisne, Foto: Pixnio)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 14. januara slave više značajnih praznika - Svetog Vasilija Velikog, Mali Božić, ali i početak Nove godine po Julijanskom kalendaru.
Ovaj datum u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto jer objedinjuje duhovni, istorijski i narodni značaj.
Sveti Vasilije Veliki
Sveti Vasilije Veliki, poznat i kao Vasilije iz Cezareje, bio je jedan od najznačajnijih teologa ranog hrišćanstva i episkop Cezareje u Kapadokiji. Smatra se osnivačem opštežiteljnog monaštva u istočnom hrišćanstvu. Zajedno sa Grigorijem Niskim i Grigorijem Bogoslovom ubraja se u kapadokijske oce Crkve. Upokojio se 379. godine u 50. godini života, u vrijeme cara Konstantina.
Obrezanje Gospoda Isusa Hrista
Istog dana obilježava se i praznik Obrezanja Gospoda Isusa Hrista, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Prema Svetom pismu, ovaj čin simbolizuje preuzimanje grijeha ljudskog roda i duhovno očišćenje.
Mali Božić i Srpska nova godina
U narodu je 14. januar poznat kao Mali Božić, Vasiljevdan i Srpska nova godina. Smatra se završetkom božićnih praznika i danom kada se ulazi u novu godinu po starom kalendaru.
Narodni običaji i vjerovanja
U pojedinim krajevima ponovo se unosi badnjak u kuću, dolazi položajnik, a ostaci badnjaka se spaljuju. U mnogim domovima mijesi se obredni hljeb vasilica koji se lomi među ukućanima kao znak zdravlja i sloge.
U narodu postoji vjerovanje da se na ovaj dan ne treba svađati jer se smatra da nesloga donosi lošu sreću tokom cele godine. Vjeruje se i da će godina biti rodna ako 14. januara pada snijeg ili je vrijeme oblačno. U pojedinim krajevima običaj je da se uzme kašika meda kao simbol slatkog i mirnog života, piše Ona.rs.
Molitva i značaj praznika
U svim hramovima Srpske pravoslavne crkve služi se Liturgija Svetog Vasilija Velikog. Vjernici se mole za zdravlje, mir i duhovnu snagu. Sveti Vasilije se smatra zaštitnikom vere, istine i duhovne postojanosti.
Za vjernike, 14. januar predstavlja spoj crkvene tradicije, narodnih običaja i simboličan početak nove godine sa željom za blagostanjem i mirom.
(Glas Srpske, Foto: Agencije)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil
Iako se u mnogim domovima novogodišnja dekoracija i jelka odlože tek u februaru, prema Feng šui načelima to nije najbolja odluka za energiju vašeg doma. Postoje opravdani razlozi zašto ne bi trebalo odlagati trenutak kada ćete da poskidate novogodišnje ukrase. Oni se kreću od energetskih tokova pa sve do higijene.
Mnogi vjerni ljubitelji praznika jelku okite već krajem novembra, želeći da što duže zadrže taj osjećaj topline. Međutim, kada jelka stoji skoro dva mjeseca, na njoj se nakupi velika količina prašine koju je gotovo nemoguće detaljno očistiti.
Prema tumačenjima stručnjaka za uređenje prostora, ta prašina simbolizuje stagnaciju i „tešku“ energiju koja vam nije potrebna u novom ciklusu.
Zašto jelka u kući poslije ovog datuma „tjera“ sreću?
Prema nepisanom pravilu i tradiciji koja se poštuje u mnogim kulturama, 12 dana poslije Božića je idealno vrijeme da poskidate novogodišnje ukrase. Konkretno, do 18. januara, odnosno Krstovdana, sve bi trebalo da bude spakovano u kutije. Feng šui nas uči da sve što je „obavilo“ svoj posao treba ukloniti iz kuće kako bi se napravio prostor za novo.
Novogodišnja dekoracija pripada praznicima koji su iza nas. Ukoliko oklijevate i ne želite da se rastanete od svjetiljki, ostajete zarobljeni u prošlosti. Potrebno je fokusirati se na budućnost i proljeće koje dolazi, a čišćenje doma od prazničnih simbola je prvi korak ka toj mentalnoj pripremi.
Da li ste zakasnili sa raskićivanjem?
Iako je važno znati kada treba da poskidate novogodišnje ukrase, nauka stoji na strani onih koji vole da kite rano. Psiholozi su istraživanjima otkrili da praznični duh u domu budi osjećaj sreće i značajno smanjuje stres. Ipak, ako imate prirodno drvo, tajna dugovječnosti je u datumu kupovine. Stručnjaci tvrde da je 28. novembar bio posljednji „siguran“ datum za nabavku bora kako bi on izdržao sve do sada.
Većina prirodnih jelki zadržava svježinu četiri do šest nedjelja, a sve preko toga može biti rizik za vaše zdravlje zbog nakupljenih alergena. Čim primjetite da iglice postaju krte, to je jasan znak prirode da je vrijeme za pospremanje. Čišćenjem doma ne samo da vraćate red, već i otvarate vrata novim prilikama koje donosi nastupajuća godina.
(ATV, Foto: Sergio Raffa/Pexels)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil
Poznati američki automehaničar upozorio je vozače da jedna česta greška, naročito tokom zimskih mjeseci, može dovesti do ozbiljnih i skupih oštećenja motora.
Američki automehaničar i jutjuber Skoti Kilmer, čiji kanal ima 6,43 miliona pretplatnika, upozorava vlasnike automobila na benzin i dizel motore da bi mogli oštetiti svoja vozila ako naprave grešku koju neki često prave, posebno zimi. Kilmer je naglasio da korišćenje obične čiste vode umjesto antifriza može biti velika greška.
Iako je voda ključna za hlađenje vozila, antifriz je posebno dizajniran kako bi sprečio "smrzavanje" vozila. Sa obzirom na pad temperature u ovom periodu godine, dovoljno antifriza može biti od vitalnog značaja i spasiti vozače od skupih popravki vozila, izvještava Ekspres.
"Objasniću vam zašto ne želite da koristite samo vodu. Postoji razlog zašto hladnjak vašeg automobila treba da bude do pola pun antifriza, a do pola vode. Voda zapravo bolje raspršuje toplotu od antifriza, ali antifriz sprečava smrzavanje zimi i štiti motor od kavitacije. Ako vozite sa čistom vodom, kavitacija može uništiti motor, što se dogodilo jednom vlasniku Tojote. Prethodni vlasnik je koristio vodu, a novi vlasnik to nije znao. Motor je bio uništen. Zato, molim vas, nemojte voziti automobil sa čistom vodom", rekao je Kilmer u svom videu.
BookMyGarage, veb-sajt za upoređivanje cijena popravke automobila, naglasio je da vozači treba da se uvere da im je antifriz razblažen prije nego što krenu na put.
Takođe su naglasili da vozači ne bi trebalo da koriste vodu iz slavine jer može da sadrži previše minerala koji nisu bezbjedni za vozila. Potvrdili su da vozači treba da se pridržavaju odnosa 50:50 kada je to moguće kako bi održali svoje motore u dobrom stanju, izvještava Express.
"Ako redovno koristite vodu umjesto rashladne tečnosti, mogli biste izazvati skupa oštećenja motora. Voda se smrzava na 0 stepeni Celzijusa, a ključa na 100 stepeni Celzijusa - temperature koje motor automobila može lako da premaši u normalnim uslovima vožnje. Ako koristite samo vodu, povećavate šanse da se vaš hladnjak smrzne ili pregrije - posebno u hladnijim klimatskim uslovima. Antifriz podiže tačku ključanja i snižava tačku smrzavanja vode, sprečavajući pregrevanje ili smrzavanje motora kada je ugašen", objasnili su.
(Mondo, Foto: Shutterstock/Prasit Rodphan)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil
Kako se zima produbljuje i cjelodnevni minusi postaju svakodnevica, sve je češće pitanje da li se isplati grijati na klima uređaj kada su spoljne temperature ispod nule i koliki je račun za struju u tom slučaju?
Iako se klima uređaj odavno ne koriste samo za hlađenje, mnogi i dalje imaju dilemu koliko su efikasni kada u "pogon" treba da im bude stavljena njihova druga funkcija – grijanje i to pogotovo kada spoljne temperature padnu ispod nule.
Kako klima grije i zašto ne "guta" struju kao grijalica
Za razliku od klasičnih električnih grijalica, klima uređaji u režimu grijanja rade po principu toplotne pumpe – oni ne stvaraju toplotu direktno, već je preuzimaju iz spoljnog vazduha i prenose u unutrašnji prostor.
"Klima ne grije na isti način kao TA peć, grijalica ili električni radijator. Ona uzima energiju iz okoline i zato može da isporuči višestruko više toplote nego što potroši struje", objašnjavaju serviseri klima uređaja.
U praksi, kako dodaju, to znači da klima za svaki kilovat-čas potrošene struje može da proizvede i tri do pet kilovat-časova toplotne energije, što je razlog zašto se ovaj vid grijanja često navodi kao jedan od najekonomičnijih među električnim sistemima.
Klasična ili inverter klima – ključna razlika zimi
Najveća razlika u potrošnji struje vidi se između klasičnih (ON/OFF) i inverter klima uređaja.
Kod klasičnih klima, kompresor radi punom snagom ili je potpuno isključen, bez prilagođavanja realnim potrebama prostora. To znači češće paljenje i gašenje, veće oscilacije u potrošnji i slabiju efikasnost kada temperatura spolja padne ispod nule.
"Kod starijih, klasičnih klima, u minusu se dešava da uređaj praktično stalno radi na maksimumu, što neminovno podiže potrošnju", navode serviseri sa dugogodišnjim iskustvom.
Inverter klime, s druge strane, kontinuirano prilagođavaju snagu rada — kada se dostigne zadata temperatura u prostoriji, uređaj prelazi u blaži režim i održava toplotu uz znatno manju potrošnju struje.
"Inverter klima ne 'gasi i pali' grijanje, već radi tiho i stabilno, čak i kada je napolju minus. Upravo tu se pravi najveća ušteda", objašnjava sagovornik iz jedne distributerske kuće klima uređaja.
Koliko struje inverter klima troši u minusu?
Uzmimo za primjer jedan od najčešćih uređaja u domaćinstvima – inverter klimu snage oko 12.000 BTU, koja se koristi za grijanje prostorija od 20 do 40 kvadrata.
"Ako se grijete na inverter klimu, pri spoljnim temperaturama od minus pet do nule, ona u prosjeku troši oko 1,1 do 1,2 kilovat-časa struje na sat rada. Ako takva klima radi osam sati dnevno, dnevna potrošnja iznosi oko 9 do 10 kWh, dok pri dvanaestočasovnom radu dostiže približno 14 do 15 kWh dnevno. Kada temperatura dodatno padne, između minus deset i minus pet stepeni, potrošnja blago raste i po satu približava se 1,3 kWh, ali i dalje ostaje znatno niža nego kod klasičnih električnih grijalica", objašnjava sagovornik.
A koliko troši klasična klima?
Sagovornici objašnjavaju da je kod klasičnih klima potrošnja struje primjetno veća.
"Klasična klima u minusu rijetko radi optimalno. U realnim uslovima, ona troši između 1,7 i 1,8 kilovat-časova po satu. To znači da osam sati grijanja dnevno donosi potrošnju od oko 14 kWh, dok se kod dvanaestočasovnog rada ta cifra penje na više od 20 kWh dnevno", navode serviseri.
Isplati li se grijanje na klimu u minusu?
Serviseri i distributeri klima uređaja saglasni su po ovom pitanju – grijanje inverter klimom u zimskim uslovima je isplativo, naročito u prelaznim periodima i tokom umjerenog minusa.
"Ako imate dobru izolaciju i kvalitetnu inverter klimu, grijanje na ovaj način može biti jedno od najjeftinijih rješenja grijanja na struju. Kod klasičnih klima, situacija je drugačija zbog veće potrošnje, slabije efikasnost i viših računa, što ih čini manje poželjnim izborom za ozbiljnije zimsko grijanje", kažu oni.
Drugim riječima, sa cjelodnevnim temperaturama u minusu, razlika između klasične i inverter klime vidi se direktno na računu za struju – i to već poslije prvog mjeseca grejne sezone, prenosi Kurir.
(Nezavisne, Foto: Pexels)
Još članaka …
- "Zvone zvona, tamjan miri, a vjera mi grudi širi" Donosimo najljepše čestitke za Badnji dan i Badnje veče
- Danas je Tucindan, ovo su običaji
- OVO SE STAVLJA U ČESNICU Novčić za bogatstvo, dren za zdravlje, a ovo nikako ne smijete da zaboravite
- Naglasak na postu, miru i opraštanju: U danima pred nama očekujemo Badnji dan i Božić, a ovo su stvari koje do tada treba da izbjegavate
Strana 17 od 20
