BANJALUKA - Osvojiti vlast na opštim izborima 2026. ključni je cilj za opoziciju u Republici Srpskoj, ali ukoliko do tog cilja budu išli na način kao do sada, a to su međusobne optužbe i trka ko će predložiti kandidata za dvije inokosne funkcije, neće im biti od koristi ne samo na putu do Palate Republike i Predsjedništva BiH, već i onom mnogo važnijem, a to je sticanje većine u Narodnoj skupštini RS, bez koje, zapravo, nemaju ništa.

Imati većinu u parlamentu Srpske znači praktično imati sve u svojim rukama - od budžeta, zakona, imenovanja, izglasavanja podršci Vladi RS, odbrambenih institucionalnih mehanizama, a to je višestruko u odnosu na ono što nudi fotelja predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH.

Niko ovdje ne spori važnost dvije pomenute funkcije jer su one reprezent institucija Republike Srpske, ali je zakonodavna vlast ta koja bi trebalo da bude sve i svja.

Odlično to zna aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD-om, koja kada svi dođu u salu parlamenta broji više od 50 narodnih poslanika, što je više nego dovoljno da se u djelo sprovedu sve želje, bilo da se radi o izgradnji auto-puta pa do asfaltiranja onog seoskog.

Odlično sve ovo zna i opozicija, kao i to da se sa 26 poslanika, koliko trenutno broje zahvaljujući SDS-u, PDP-u, Listi Za pravdu i red i Narodnom frontu, ne pitaju ni toliko da im se prihvati bilo kakav amandman jer im za većinu treba 42 od 83 poslanika.

Upravo zato, ocjenjuju analitičari, fokus rada i djelovanja u narednim mjesecima mora da bude i izbor najboljih kadrova koji će pokušati da osvoje većinu u Narodnoj skupštini RS, a ta većina bi im automatski, naravno uz solidan broj osvojenih mandata za parlament BiH, dala mogućnost da i tamo legitimno uđu u priču o formiranju vladajuće većine.

Kako dalje navode, gledajući način na koji opozicija, bar zasad, pristupa narednim izborima i koliko daju važnosti dvjema pozicijama, "ne mogu se oteti utisku da samo nastavljaju mantru koja godinama vlada u Srpskoj, a to je da se sve pita jedan čovjek", pa se nadaju da će se i njima pružiti ista šansa, što je, dodaju, potpuno pogrešan pristup.

"U normalnim društvima i uređenjima, parlamentarnim demokratijama, logično je da su parlamenti najbitnija vlast i da se tu donose zakoni. Naše iskustvo, skoro dvodecenijsko, govori nam da je o donošenju zakona i načinu djelovanja Narodne skupštine RS odlučivao jedan čovjek. Možda je to uticalo na poimanje i percepciju važnosti da se pojedinci domognu inokosnih funkcija, što bi predstavljalo izvor dalje političke moći", kaže Tanja Topić, politički analitičar.

S tim u vezi, naglašava ona, političke partije ovdje prave veliku grešku.

"Najbitnije je da postoji skupštinska većina sastavljena od stranaka iz koje je i nosilac inokosne funkcije. To je slagalica koja je većini političkih aktera nebitna u predizbornoj kampanji", navodi Topićeva za "Nezavisne novine".

I novinar Dragan Maksimović zastupa stav da je fokus opozicije u Republici Srpskoj vidljivo deformisan u korist inokosnih funkcija i da time objektivno zanemaruju ključnu tačku moći, a to je, kako smo i rekli, stabilna i većinska kontrola u Narodnoj skupštini RS kao nosiocu zakonodavne vlasti.

"Pobjeda na jednoj ili čak dvije funkcije, koje lijepo izgledaju samo na bilbordu, ne znači vlast, već samo dobru naslovnu stranu ako iza toga ne stoji većina koja donosi zakone, budžet i kadrovske odluke. Opozicija bježi u inokosne trke jer su politički atraktivne. Lakše se personalizuje kampanja, fokus prebaci na ličnost, emociju i 'duel' sa liderom vlasti, što je medijski isplativije od mukotrpnog objašnjavanja liste i programa za stvarni život građana", pojašnjava Maksimović za "Nezavisne novine".

U ambijentu dugotrajne dominacije jedne partije, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj, Maksimović kaže da opozicija često psihički traži "skraćeni put".

"Odnosno, traži pobjedu nad liderom, a kao zamjenu za strateški rad na mreži aktivista, kadrova i kontrole biračkih odbora, što je nužan uslov za rast broja poslaničkih mandata. Individualne sujete i unutaropoziciona takmičenja za kandidature na inokosnim funkcijama guraju u drugi plan racionalno pitanje - ko i kako će braniti eventualno osvojenu funkciju kroz parlamentarnu većinu?", zaključuje Maksimović.

(Nezavisne, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Širom Republike Srpske dočekana je Nova 2026. godina.

U mnogim gradovima organizovan je doček Nove godine na trgovima, brojnim ugostiteljskim objektima, a veliki broj građana odlučio se za kućni ambijent i porodičnu atmosferu.

Banjaluka je bila regionalni centar, veliki broj turista, ali i domaćeg stanovništva odlučio se za Park "Mladena Stojanovića", gdje je dobru atmosferu u Novu godinu uvela Nataša Bekvalac. Večeras se očekuje repriza kada će na binu Aco Pejović.  Dobro raspoloženje Banjalučana osjetilo se i na ulicama grada na Vrbasu, ali i brojnim kafićima, gdje je uglavnom omladina čekala najluđu noć.

View this post on Instagram

A post shared by RTRS (@rtrsvijesti)

U Bijeljini je za novogodišnju noć nastupao i popularni bend YU grupa. Program na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića počeo je di-džej žurkom. Muzički program  okupio je brojne građane Bijeljine i posjetioce koji su došli iz susjednih gradova i inostranstva. Svima su novogodišnje želje bile iste.

Zimski korzo u centru Bijeljine i praznično ruho grada doprinijeli su da se svi građani i gosti osjećaju svečano u noći dočeka nove godine koja je protekla veselo i mirno, bez incidenata.

Bijeljina

Trebinjci i brojni turisti su imali priliku da obiđu novogodišnji bazar u Dučićevoj ulici, a u Novu godinu uvela ih je regionalna zvijezda Rada Manojlović. Za reprizu Nove godine u Trebinju nastupa Hari Mata Hari.

U ostalim hercegovačkim opštinama slavlja na otvorenom nije bilo, ali zato u ugostiteljskim lokalima nije nedostajalo prazničnog raspoloženja.

Uz vatromet i koncert na otvorenom, Nova godina dočekana je i u Doboju. Tačno u ponoć u tom gradu rođena je prva beba u 2026. godini.

Dobojlije su u novo ljeto zakoračile uz muziku i dobro raspoloženje. Veselo je bilo u Parku narodnih heroja, a za dobru atmosferu pobrinuo se Dragan Kojić Keba.

Doček Nove godine organizovan je u okviru manifestacije "Zimska čarolija".

Doček na otvorenom bio je i u Prnjavoru, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Kostajnici, kao i u Prijedoru, koji već tradicionalno, dočekao Novu na gradskom trgu uz nastupe lokalnih muzičkih izvođača. Mnogo ljubavi, zdravlja i sreće poželjeli su građani Prijedora, koji su Novu godinu dočekali na Trgu "majora Zorana Karlice". 

Oko 1.000 posjetilaca Olimpijskog centra "Јahorina" u novogodišnjoj noći uživalo je u skijanju, vožnji gondolom, muzici i vatrometu na vrhu planine. Novogodišnje skijanje organizovano je od 22.00 do 2.00 časa.

Iako nije bilo organizovanog dočeka na trgovima, veselo je bilo širom Istočnog Sarajeva u ugostiteljskim objektima uz muziku uživo i u društvu porodice i prijatelja

U Višegradu je takođe bilo veselo, brojni ugostiteljski objekti bili su puni u najluđoj noći. 

(RTRS)

Sud BiH odbio je žalbu SNSD na odluku Centralne izborne komisije o poništavanju rezultata prijevremenih predsjedničkih izbora na 136 biračkih mjesta, prenose federalni mediji.

Prema odluci CIK, prijevremeni izbori za predsjednika Srpske poništavaju se u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta, te će biti ponovljeni.

Odbijena je i žalba SDS kojom je traženo da izbori budu u cijelosti poništeni, prenosi Glas Srpske.

(Srpskainfo, FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)

Od kada sam izabran za premijera Republike Srpske, skoro da i nisam kod kuće. Јa zapravo živim svoj posao, obaveze na ovoj poziciji su konstantne, ali uvijek ima prostora za trenutke koji ispunjavaju, a to je svaki uspjeh koji Republika Srpska napravi, poručio je u novogodišnjem intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić koji priznaje da, od kada je izabran na ovu funkciju, sve manje vremena ima da uživa u lovu koji je njegova velika ljubav.

Premijer je u razgovoru za Glas Srpske pričao i o ljudima koji su mu najvažniji, danima koji se ne završavaju radnim vremenom, mladima koje želi da vidi kod kuće i planovima za naredni period. Poželio je da sve one "male stvari", koje donose sreću, ispune svaku kuću u Republici Srpskoj.

Na pitanje koja odluka u političkoj karijeri mu je bila najteža i zašto, Minić je naveo da još nije bio u takvoj situaciji da bi neku od odluka okarakterisao kao politički sudbonosnu.

- Svaku situaciju u kojoj treba da donesem odluku sagledam iz više uglova - rekao je on i dodao da kada je riječ o njegovoj viziji Republike Srpske da je ona prije svega, naša otadžbina. Mjesto koje zajednički svi moramo praviti boljim. Ako bi svako od nas ujutro, kad ustane, prvo pomislio šta danas može dobro da uradi, vjerujem da bi nam svima bilo bolje - rekao je on.

Poručio je da je sve i jedan čovjek u Republici, predmet njegovog interesovanja i da je to njegov fokus.

- Svaka nesreća koja nam se desi, mene pogodi, a lijepa vijest usreći. Ako ste ovim pitanjem mislili na vrijeme kad nisam na poslu, posljednjih mjeseci skoro da ga nema. Јa zapravo živim svoj posao, obaveze na ovoj poziciji su konstantne, ali uvijek ima prostora za trenutke koji ispunjavaju, a to je svaki uspjeh koji Republika Srpska napravi - naveo je on.

Naglasio je da bi volio da su mladi glasniji, da ih bolje čujemo.

- Znam da imamo dobre đake, studente, sportiste, takmičare u bezbroj kategorija i boli me kad čujem da je neko takav otišao da traži posao negdje u inostranstvu. Mladi ljudi su naša budućnost i moramo im posvetiti pažnju. Za sljedeću godinu je planiran niz pronatalitetnih politika, tamo gdje imamo mlade bračne parove, a ovo se odnosi prvenstveno na one koji su odlučili da žive na selu, cilj je obezbijediti infrastrukturu da ih zadržimo, i tu je još niz mjera - poručio je on.

Naveo je da sada kad je premijer ne stiže da uživa u lovu, koji toliko voli

- To iskonsko vraćanje u prirodu i druženje sa lovcima mi trenutno najviše nedostaje - rekao je on.

Kada je riječ o sastavu Vladu na čijem je čelu i koja je obilježila sto dana rada, Minić je naveo da su ministri su ispunili veliku većinu planiranog.

- I uradili smo to veoma transparentno. Dokument o planiranom bio je javno dostupan na sajtu Vlade Republike Srpske, mijenjao se u skladu sa realizovanim aktivnostima, a na kraju smo predstavili sumirane rezultate. Evo, pozvao sam i medije da prate rad ministarstava, dali smo i vama sve alate i za kritiku i za odobravanje. Ne vidim da je bilo puno kritika, tako da, zadovoljan sam. Radilo se, kako sam i najavio, "punim gasom" i to je dobro, ali u narednom periodu očekujem još više rada i još bolje rezultate - kaže Minić.

Istakao je da će najveći fokus Vlade Srpske u 2026. godini podizanje standarda koji treba da osjete građani.

- Posvetićemo se ljudima kako bismo ih sačuvali u Republici Srpskoj. A Srpska ulazi u veliki investicioni ciklus. Planiramo projekte u vrijednosti od 4,5 milijardi maraka. Od proljeća, kao što smo najavili, Republika Srpska će biti veliko gradilište. Kada je riječ o putnoj infrastrukturi, rehabilitovaćemo više od 300 kilometara regionalnih i magistralnih puteva kao i više od 35 kilometara zaobilaznica. Ono čime sam posebno zadovoljan jeste zastupljenost svih dijelova Republike Srpske od Novog Grada do Bijeljine i od Bijeljine do Trebinja. Nadam se rješenjima u oblasti energetike, promjenama u javnim preduzećima i svakako jednoj politički stabilnijoj godini, što bi nam omogućilo ekonomski napredak - naveo je on.

Poručio je da se treba vratiti  pravim vrijednostima, upravo onim koje su u duhu praznika koji nam stižu.

- Mir, božićne radosti, porodične vrijednosti, osmjesi, empatija, sve one "male stvari" koje donose sreću želim da ispune svaki dom u Srpskoj. Ne samo tokom praznika nego da traju tokom cijele godine. Želim srećnu Srpsku - rekao je Minić.

Kada je riječ o najavi da bi prosječna plata u Republici Srpskoj trebalo da dostigne iznos od 1.000 evra, odnosno 2.000 maraka, premijer je rekao da su do sada učinili sve planirano.

Radićemo predano da stignemo i na taj cilj. Moja želja je i da premašimo taj cilj - rekao je on.

(RTRS, Foto: Ustupljena fotografija,)