- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

BANjALUKA - Prihodi od igara na sreću u Srpskoj nastavljaju da rastu i u vrijeme inflacije, a po tom osnovu za 11 mjeseci u republički budžet slilo se više od 156 miliona KM. Ekonomisti ističu da građani u ekonomskoj nesigurnosti sve češće traže spas u kocki, koja se u kriznim vremenima nameće kao "izlaz" iz problema.
Kocka, iako društveno prepoznata kao opasan porok, sve značajnije učestvuje u punjenju budžeta Srpske, što pokazuju i podacima Republičke uprave za igre na sreću.
Naime, oni ističu da je prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak za 11 mjeseci ove godine iznosio 156.496.088 KM, što je za 11,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
- Najveći prihod ostvaren je od naknada za priređivanje internet igara na sreću i to u iznosu od oko 70,118 miliona KM, dok je u istom periodu lani taj prihod iznosio oko 61,141 milion KM - naveli su iz Uprave za "Glas Srpske".
Dodaju da ovakvi rezultati nisu samo posljedica predanog i odgovornog rada institucija, već i povećanog stepena odgovornog poslovanja priređivača igara na sreću, kao i funkcionisanja računarskog sistema za nadzor nad njihovim priređivanjem.
- U 2026. godini nastavićemo uređivanje funkcionisanja tržišta igara na sreću, što će nesumnjivo imati i pozitivne finansijske efekte po budžet Srpske - dodali su iz ove republičke institucije.
Podaci pokazuju da u Srpskoj trenutno imaju 854 automat-kluba sa 11.061 automatom. Na tržištu je i 1.431 lokacija za elektronske igre na sreću, a priređuju se na 2.872 terminala, dok se klasična tombola priređuje u devet poslovnih jedinica.
Činjenica da prihodi od igara na sreću iz godine u godinu rastu, dok istovremeno građani sve teže žive, pokazuje da sve više ljudi u ekonomskoj nesigurnosti traži izlaz u igrama na sreću.
To potvrđuje i ekonomista Radmila Grbić, koja upozorava na to da je neophodno više edukovati mlade o štetnosti igara na sreću te ih usmjeriti da sredstva kojima raspolažu štede ili investiraju, na primjer, u hartije od vrijednosti.
- Kockanje je opasan porok. Mnogi počnu iz radoznalosti ili zabave, ne shvatajući da to vremenom može dovesti ne samo do materijalnih, nego i drugih vidova gubitaka, kao što su porodica i prijatelji - kazala je Grbićeva.
Nedavno istraživanje UNICEF-a pokazuje da u BiH ima 60.000 patoloških kockara, kao i da svako četvrto dijete učestvuje u igrama na sreću.
Maloljetnici
Iz Republičke uprave za igre na sreću su poručili da samo zajedničkim aktivnostima, kao i uz podršku civilnog sektora, možemo da ostvarimo nultu stopu tolerancije, kada je riječ o učešću maloljetnih lica u igrama na sreću.
Ovo bi trebalo da bude cilj svih nas, kao i suzbijanje negativnih posljedica po osobe zavisne od igara na sreću - dodali su oni.
(Glas Srpske, Foto: Agencije | Ilustracija)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Andrea Milinčić istakla je da je Vlada danas po hitnom postupku utvrdila Prijedlog zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera.
Ona je navela da će ovaj akt uvesti jednostavniji i fleksibilniji model sezonskog i privremenog angažovanja lica, te će biti pojednostavljene administrativne procedure za poslodavce.
"U skladu s ovim aktom lice od 15 godina može biti angažovano na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera u području poljoprivrede, turizma, ugostiteljstva i određenim uslužnim djelatnostima. Takođe, konkretni poslovi biće propisani odgovarajućim pravilnikom", rekla je Milinčićeva na konferenciji za novinare nakon posebne sjednice Vlade u Banjaluci.
Ona je precizirala da će se navedena lica moći angažovati bez zaključivanja formalnog ugovora o radu.
"Dokaz o radnom angažovanju biće potvrda koja će se izdavati na posebnom obrascu u skladu sa propisanim pravilnikom. Radno angažovanom licu u skladu sa ovim zakonom pripada pravo na neto novčanu naknadu koja ne može biti niža od 30 KM dnevno, niti viša od 150 KM. Takođe, lice će imati pravo i na poreze i doprinose", rekla je ona.
Milinčićeva kaže da je donošenje ovog posebnog zakona u funkciji sprovođenja mjera na suzbijanju sive ekonomije i neformalnog zapošljavanja i uvođenje navedenog oblika radnog angažovanja u zakonske okvire.
Ona je naglasila da je Vlada utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, po hitnom postupku.
"Cilj je racionalnije korišćenje javnih sredstava radi sprečavanja zloupotreba prava na naknadu u slučaju nezaposlenosti, kao i prava na penzijsko-invalidsko osiguranje", rekla je Milinčićeva.
Ona je napomenula da je kroz višegodišnju primjenu trenutno važećeg zakona primijećeno je da su njegove pojedine odredbe nedovoljno jasne, te su dovodile do problema u primjeni, zbog čega je bilo potrebno izvršiti preciziranje pojedinih odredaba.
"Jedan od razloga je i jasnije definisanje prava nezaposlenih lica, te veća aktivacija lica koja traže zaposlenje", rekla je ona i dodala da će ovi akti biti upućeni u parlamentarnu proceduru.
(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)




