SARAJEVO - Doznake iz inostranstva su u devet mjeseci prethodne godine iznosile 3,26 milijardi KM, naveli su iz Centralne banke BiH.

Šta treba znati:

• Doznake iz inostranstva u BiH čine 7,8 odsto BDP-a
• Dijaspora poslala 3,26 milijardi KM u BiH
• Doznake ostaju važan oslonac ekonomije BiH

Iz ove finansijske institucije naveli su da doznake ostaju stub monetarne stabilnosti.

Jačaju devizne rezerve

"Doznake iz inostranstva u BiH nastavljaju rast, jačaju devizne rezerve i monetarnu stabilnost. Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu", istakli su iz Centralne banke BiH.

Čine 7,8 odsto BDP-a

U ovim podacima stoji da su u tri kvartala 2025. godine personalni transferi  (novčane doznake iz inostranstva) u BiH iznosili 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 odsto bruto domaćeg proizvoda.

"Taj iznos ima direktan uticaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske stabilnosti", rekli su iz CB BiH za Fenu.

Tako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 3,79 milijardi KM.

Utiču na životni standard

"U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. Doznake iz inostranstva u znatnoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CB BiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji", dodali su iz Centralne banke BiH.

Prema njihovim riječima, s obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu robe, doznake pomažu u povećavaju prihoda na tekućem računu i u znatnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.

"Uglavnom doznake dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija", ističu iz CB BiH.

Stanić: Prekid bi značio kolaps sistema

Ekonomista Milenko Stanić rekao je za "Nezavisne novine" da BiH ima najveće doznake iz inostranstva gledajući učešće u BDP-u.

"Ovdje se radi o značajnom iznosu sredstava. Doznake imaju svoju pozitivnu, ali i negativnu stranu. One održavaju socijalni mir u zemlji, znajući da je naš standard na niskom nivou. Za državu to znači pokrivanje velikih deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, jer znamo je deficit već nekoliko godina veći od 12 milijardi KM. Sva ta roba mora da se plati, a jedan od najznačajnijih izvora za pokriće tih deficita jesu doznake iz inostranstva. U ekonomiji se sve mora platiti i mora biti ravnoteže", naglasio je Stanić.

Dodao je da bi prekid doznaka iz inostranstva izazvao kolaps ekonomskog sistema zemlje.

Mlinarević: Privući investicije od dijaspore

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg privrednog rasta imajući u vidu značaj potrošnje stanovništva.

"Naš model rasta je potrošački model gdje je noseća snaga potrošnja koja je determinisana zaradama, zaduženjima i doznakama iz inostranstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inostranstva, tako da njihovo slabljenje ima uticaj na dinamiku potrošnje i rasta kod nas. Ključni problem sa neiskorišćenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija od naše dijaspore", naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava momentu kada će imati podjednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje te bi stoga taj resurs mogla iskoristiti kako za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, tako i za demografsku obnovu.

"Isto tako bi kroz fenomen cirkularne migracije osigurali raspoloživost kvalifikovanih kadrova za željenu strukturnu transformaciju. Primjeri poput Irske mogu biti poučni za spoznavanje razvojnog potencijala koji nosi dijaspora", zaključio je Mlinarević za "Nezavisne novine".

(Nezavisne, Foto: Pexels)

Nakon pet dana protesta prevoznici iz BiH i regiona prekinuli su blokade graničnih prelaza. Evropska komisija usvojila je prvu istorijsku viznu strategiju koja bi mogla dugoročno riješiti najveći problem vozača kamiona - ograničenje boravka u zemljama Šengena.

I dok su prevoznici zadovoljni predloženim rješenjem, privrednici zbrajaju štetu.

Danas bez gužvi na graničnim prelazima. Vozači kamiona iz BiH zadovoljni. Uskoro stiže zvanična potvrda kojom se otvara put ka dobijanju digitalnih viza, na osnovu koje će postati posebna kategorija u EU. Poručuju da je to bila borba za pravo na rad i očuvanje domaćih prevoznika, kojom se otvaraju konkretna rješenja na nivou Brisela.

- U jednom rekordnom roku dobili smo više nego što smo očekivali. Јuče smo od naših kolega iz Srbije dobili potvrdu, gdje su oni imali sastanak sa pet komora evropskih zemanja da će napismeno svi vozači dobiti neku vrstu imuniteta da neće biti hapšeni i deportovani dok se vizni režim ne uvede u upotrebu. To će biti viza koja se dodjeljuje na godinu dana, ali neograničeni broj dana boravka u EU - rekao je Nikola Brković, član konzorcijuma "Logistika".

Prijedlozi su prihvaćeni i biće ukoro ozvaničeni kažu iz Udruženja "Međunarodni transport" iz Srbije.

- Naši prijedlozi su u cjelini prihvaćeni. U utorak će biti ozvaničeno baš ono što smo željeli, a to je da vozači neće imati nikakvih problema. Bez ikakvog evidentiranja, bez administrativnih procedura će prolaziti u ovom prelaznom periodu. I to je dovoljno, ciljevi su postignuti, nema potrebe da mi tu više stojimo i smetamo privredi - naveo je Neđo Mandić, predsjednik poslovnog udruženja "Međunarodni transport" iz Srbije.

Blokada prelaza za teretni saobraćaj je okončana. Roba ponovo može nesmetano da ulazi i izlazi iz regiona. Iako je dogovor postignut, privrednici i dalje zbrajaju gubitke. Nadaju se da se ovakav scenario više neće ponoviti.

- Štete su generalno veoma velike, to svako preduzeće za sebe može izbrojati, da zna koliko nečeg nije proizveo ili prodao. Međutim onaj drugi dio šteta koje su dugoročnije. Znam za situaciju u određenim preduzećima da su donesene odluke da se više ne radi proširenje biznisa u BiH i mislim da će nam trebati dugo vremena da te štete saniramo - kaže privrednik Saša Trivić.

Predsjednik Vlade Srpske Savo Minić naglašava da su domaći prevoznici protestima na graničnim prelazima morali da pokažu Briselu da postoje i da im je ugrožena egzistenicija time što im se organičava boravak u zemljama EU.

- Mi smo pokušali kao Vlada Republike Srpske i Federacije da im izađemo u susret sa određenim akcizama, registracijama, putarinama, da zadržimo vozače u Republici Srpskoj u matičnim vozaćkim firmama a što se tiče Brisela tu nemam neki pozitivan komentar. Zbog svega ovog se radi kontrola naših vozača u EU da sutra dođete u situaciju da neko od njih bude uhapšen dok imate ešalone migranata koji se kreću kroz EU ali evo vozač će biti problem - istakao je Sava Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Konačno rješenje za probleme zbog kojih su prevoznici prethodnih dana štrajkovali očekuju se na sastanku sa predstavncima Evropske komisije, koji je najavljen za utorak 3. februara u Briselu.

(RTRS)

BANJALUKA, GRADIŠKA - Nekoliko hiljada kamiona iz Bosne i Hercegovine blokiralo je juče u podne teretne granične prelaze prema Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji, u okviru regionalnog protesta prevoznika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije u kojem učestvuje, prema ranijim najavama, skoro 75.000 kamiona iz ove četiri države.

Šta treba da znate:

• Hiljade kamiona blokirale prelaze prema EU
• Prevoznici protestuju zbog pravila 90/180
• Protest traje do ispunjenja zahtjeva

Naime, kako je za "Nezavisne novine" rekao Igor Beben, predsjednik Udruženja drumskih prevoznika Republike Srpske, na svim graničnim prelazima okupilo se oko 5.000 kamiona.

Razlozi protesta

Novi EES sistem za ulazak i izlazak iz evropskih zemalja, ograničavanje boravka vozača na teritoriji Šengena te neadekvatno reagovanje evropskih institucija navedeni su kao ključni razlozi protesta.

Protesti su odgovor na pravilo 90/180 dana za profesionalne vozače, koje, kako tvrde, stvara nejednakost prema prevoznicima van EU i prijeti destabilizacijom lanaca snabdijevanja u regionu.

Organizatori upozoravaju da će obustava transporta ugroziti milion tona robe i direktno pogoditi ekonomiju svih uključenih.

Vozači kamiona, koji su blokirali saobraćaj teretnih vozila na graničnom prelazu Gradiška, saglasni su da je sadašnja situacija nepodnošljiva.

Protesti do ispunjenja zahtjeva

Mirko Ivanović, koordinator protesta, kazao je za "Nezavisne novine" da će to potrajati sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Oni insistiraju na boljem tretmanu u zemljama Evropske unije i većem angažovanju vlasti BiH na njihovoj zaštiti.

"Kamioni pristižu i broj nezadovoljnih vozača stalno se povećava. Tako će biti do daljnjeg. Ne znamo do kada, to zavisi od drugih", kaže Ivanović.

Vozače EU tretira kao migrante

"Nama Evropska unija ne dozvoljava da radimo. Nas u tim zemljama tretiraju kao migrante, turiste, a ne kao vozače koji savjesno i odgovorno rade ovaj težak posao", požalio nam se Dragan Rapić.

Kaže da su kontrole u evropskim zemljama drastično pooštrene u posljednjih mjesec dana.

"Problemi su nepodnošljivi. Ovako ne može. Kamione nam oduzimaju, vozače deportuju, maltretiraju. Ne znam šta i kako dalje, da idemo raditi u EU ili da tamo kamione registrujemo, nije mi jasno", kaže Rapić.

On i njegove kolege okupljeni pored granice u Gradišci smatraju da nemaju podršku sopstvene države.

"Nas niko ne štiti niti naše probleme razumije. Prepušteni smo sami sebi, pa kako se ko pojedinačno snađe", kažu vozači.

Davor Kesić, vozač, ističe da su i on i sin vozači godinama.

"U Njemačkoj sina je policija poslije kontrole privela. Ispitivanje je trajalo šest sati, skidali su ga, maltretirali. To se ne može ni opisati niti podnositi", kaže Kesić

Savo Brkljač, vozač i vlasnik nekoliko kamiona, iz Nove Topole ističe da u novim okolnostima vozači kamiona nisu slobodni građani, a o poslu i putovanju ne vrijedi komentarisati

"Ja, kao i mnogi drugi, bez obzira odakle su i za koga rade, došao sam na protest iz solidarnosti sa kolegama", kazao je Brkljač.

Ne ometaju putnički saobraćaj

Vozači kamiona ne ometaju putnički saobraćaj koji se redovno i bez zastoja odvija.

Ranije je najavljeno da će uvoz i izvoz robe biti onemogućen zaustavljanjem kamiona na saobraćajnicama, stotinak metara od graničnih prelaza.

Nesmetan prolaz biće omogućen za putnički saobraćaj, hitne slučajeve, vojne i transporte lijekova, te prevoz žive stoke.

Ekonomski uticaj protesta

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da prevoznici imaju veliki izazov u saradnji sa Evropskom unijom i da bi nadležni organi vlasti trebali aktivno raditi na rješavanju ovog problema.

On ističe da je protest vozača izazvan ozbiljnim problemima koji utiču na ekonomiju.

"Ne treba ni govoriti o kombinacijama svega što se dešava, blokade koje nas pogađaju negativno. Bojim se da pojedini partneri naših kompanija neće gledati na nas dobronamjerno, jer će smatrati da su naši partneri nepouzdani zbog problema u transportu i nesigurnosti u zaštiti prava vozača", kazao je Račić.

Kako je rekao, ovo pitanje bi Savjet ministara, ali i sva nadležna ministarstva trebalo da stave kao prioritet, jer ništa drugo što rade nije toliko značajno kao problemi sa kojima se naši vozači suočavaju.

"U ovom momentu imamo sigurno pet ozbiljnih firmi koje su dio svojih kapacitete preselile u Sloveniju, tako da će to sigurno predstavljati udar na logistiku i mogućnost naših kompanija da koriste logističke kapacitete naših kompanija", kazao je Račić.

Ministar prometa i komunikacija Edin Forto je poručio da razumije nezadovoljstvo i podržava protest prevoznika. Na pitanje šta konkretno prevoznici očekuju od ministra i bh. vlasti, Forto je kazao da prevoznici ne mole, oni traže pravo na rad, traže i apeluju prema EU i Briselu, sve ove zemlje.

"Šta naši predstavnici mogu uraditi? Mogu institucionalno djelovati zajedno prema Evropskoj komisiji, prema ambasadama EU u BiH, svih zemalja članica. Samo zajedničkim djelovanjem možemo doći do rezultata", kazao je Forto.

Protesti nakon apela

Protesti se organiziraju nakon višemjesečnih apela da se u razgovorima s predstavnicima Evropske komisije zaustavi diskriminacija profesionalnih vozača kroz primjenu pravila po kojem na prostoru EU mogu boraviti samo 90 dana u periodu od pola godine. Iz prevozničkih kompanija ističu kako nisu u mogućnosti ispoštovati ovo pravilo, da je u proteklih godinu dana 100 vozača zaustavljeno, kažnjeno i prisilno udaljeno iz EU, te da s primjenom elektronskog sistema kontrola ulaska i izlaska iz EU situacija postaje nepodnošljiva. Odnos EU i nemoć domaćih institucija prijete novim valom odlaska vozača i kolapsom domaće transportne industrije.

"Bh. prevoznici vode bitku za suverenitet ekonomije i krvotok privrede. Ovo nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema. Drumski transport predstavlja osnovu funkcionisanja ulaznih i izlaznih lanaca snabdijevanja BiH i regiona. Eliminacija ili ozbiljno ograničavanje rada domaćih drumskih prevoznika automatski znači prekide u isporukama, gubitak ugovora, kašnjenja u proizvodnji, rast cijena i nestabilnost tržišta. Gubitkom domaćih prevoznika gubimo kontrolu nad sopstvenim lancima snabdijevanja. Ako danas dozvolimo da se uruše sopstveni lanci snabdijevanja, sutra ćemo plaćati skuplji transport, gubiti tržišta i zavisiti od drugih", kazao Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH.

(Nezavisne, Foto: RTRS)

DAVOS – Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će biti najviše na udaru, upozorila je danas direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

MMF očekuje da će u narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.

Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od 10 radnih mjesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.

Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.

Ljudi čiji poslovi nisu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom takođe će osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.

„Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena“, napomenula je Georgijeva.

Izvršni direktor kompanije za razvoj vještačke inteligencije Antropik Dario Amodei je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.

Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još uvijek ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi čak i među vodećim ekspertima.

Direktor kompanije Gugl dipmajnd Demis Hasabis je takođe u Davosu izjavio da će u narednim godinama pojedini poslovi, posebno na početnim pozicijama, vjerovatno biti pogođeni automatizacijom, ali će istovremeno nastajati novi, često vrijedniji i kreativniji oblici rada.

Hasabis smatra da današnji AI alati predstavljaju izuzetnu priliku za studente i mlade profesionalce i naglašava da ovladavanje tim tehnologijama može biti vrijednije čak i od klasičnih pripravničkih programa.

(Glas Srpske, Foto: Ilustracija)