Takozvani „super grip“, odnosno virus gripa A H3N2, koji se posljednjih sedmica intenzivno širi Evropom, zabilježen je i u Republici Srpskoj, gdje su potvrđena tri slučaja infekcije.

Načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir izjavila je za Jutarnji program RTRS-a da je riječ o poznatom virusu, a ne o novom soju.

"To nije novi virus, već podtip A H3N2 koji ima manju izmjenu u genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju širenja i lako izaziva oboljevanje kod osoba koje nemaju izgrađen imunitet", istakla je Rodić Vukmir.

Prema njenim riječima, Republika Srpska ulazi u uobičajenu sezonu gripa, koja svake godine dostiže vrhunac tokom zimskih mjeseci.

"Nalazimo se u standardnoj sezoni gripa, a najveći broj oboljelih očekujemo krajem januara i početkom februara. Porast broja infekcija tek predstoji", navela je ona.

Rodić Vukmir je uputila apel građanima da, ukoliko imaju simptome bolesti, svedu kontakte i posjete na minimum i da vode računa o zaštiti drugih.

Prema podacima domova zdravlja u Republici Srpskoj, prijavljeno je 4.950 slučajeva akutnih respiratornih infekcija, dok su oboljenja slična gripi registrovana kod 432 osobe. Tokom ove sedmice u bolnicama je zabilježeno 88 slučajeva teške akutne respiratorne infekcije koji su zahtijevali hospitalizaciju.

Najveća učestalost oboljenja sličnih gripi zabilježena je u regijama Bijeljine i Foče. Najviše oboljelih od akutnih respiratornih i infekcija sličnih gripi pripada uzrasnim grupama od 30 do 64 godine i od 5 do 14 godina, dok su kod teških oblika infekcije najugroženiji najmlađi i najstariji građani.

(Mondo, Foto: Pexels)

Sredstva prikupnjena ovogodišnjom akcijom "S ljubavlju hrabrim srcima, pod pokroviteljstvom v.d. predsjednika Republike Srpske, biće usmjerena za osnivanje i opremanje Centra za specijalističke socijalne usluge za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju.

Centar u kome će porodicama i djeci, na jednom mjestu biti dostupni socijalni radnik, pedagog, psiholog i defektolog, biće organizovan u tri jedinice - Derventi, Foči i Banjaluci.

Viši stručni saradnik za istraživanje i razvoj iz oblasti defektologije u Zavodu za socijalnu zaštitu Republike Srpske Tomislav Ilić rekao je da je veoma značajno osnivanje centra za specijalističke socijalne usluge za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju jer će centar, pored brige o djeci mlađeg uzrasta, podrazumijevati i brigu o mladima do 18. godine, odnosno do kraja njihovog školovanja.

- Osim problema sa govorom, u centru ćemo tretirati sve razvojne probleme koji mogu da se sretnu kod djeteta, kao što su oštećenja sluha i vida, psihički problemi, te problemi u odnosu djeteta sa okolinom, poput autizma - istakao je Ilić za RTRS.

On je podsjetio da će centar pružati usluge djeci i mladima koji imaju i problem sa ponašanjem, te da će koncept obuhvatiti i brigu o porodici.

Ilić je naglasio da osnivanje centra za specijalističke socijalne usluge za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju predstavlja sistemsku brigu o porodicama širom Srpske.

Donatorsko veče biće održano pod visokim pokroviteljstvom vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske Ane Trišić Babić, a u okviru akcije od 12. do 31. decembra biće aktivan "M:tel" humanitarni broj 1411, čijim pozivom građani doniraju jednu KM.

(RTRS, Foto: Ustupljena fotografija)

BANJALUKA - Dok roditelji najčešće smatraju da djeca telefon koriste umjereno i uglavnom u obrazovne svrhe, mališani navode da uz mobilni telefon provode znatno više vremena - u pojedinim slučajevima i sedam ili više sati dnevno, pri čemu je riječ isključivo o korišćenju telefona, bez uključivanja vremena provedenog uz televizor, računar, konzole i druge digitalne uređaje.

To je za "Nezavisne novine" potvrđeno iz Ombudsmana za djecu Republike Srpske, koji je sproveo istraživanje o digitalnim navikama djece, u kojem su učestvovali i mališani i roditelji, s ciljem da sagledaju koliko se roditeljska percepcija poklapa sa stvarnim navikama djece.

Umor, nervoza

"Takav intenzitet korišćenja ostavlja posljedice po svakodnevno funkcionisanje djece. Uočavaju se umor, nervoza, pad koncentracije i smanjena motivacija, što roditelji često primijete, ali ne dovode uvijek u vezu sa prekomjernom upotrebom telefona", rekli su iz Ombudsmana za djecu Republike Srpske.

Kako dodaju, zabrinjava i podatak da se djeci putem interneta javljaju nepoznate osobe, dok roditelji o tome često nemaju saznanja, što ukazuje na potrebu za većim prisustvom i interesovanjem odraslih za digitalni život djece.

"Rezultati istraživanja jasno pokazuju da zabrane same po sebi nisu rješenje. Djeca vrlo lako pronalaze načine da ih zaobiđu. Mnogo važniji su razgovor, jasna pravila i odnos povjerenja između djece i roditelja. Najveći izazov danas nije to što su djeca online, već to što odrasli često ne prate gdje su djeca i kako provode vrijeme u digitalnom prostoru", kažu iz Ombudsmana za djecu Republike Srpske.

Brišu istoriju

Primijetili su da, kada pitaju djecu koliko vremena provode na internetu, dobiju potpuno drugačije odgovore nego kada pitaju roditelje: djeca vrlo precizno znaju šta rade online, dok roditelji, nažalost, često nemaju stvarnu sliku.

"Jedno od najzanimljivijih zapažanja iz istraživanja jeste da roditelji uglavnom misle da djeca koriste internet kratko i uglavnom za školu, dok nam djeca otvoreno kažu da su to igrice, video-sadržaji i dopisivanje - i to satima. Često čujemo roditelje kako kažu: 'Moje dijete ne koristi društvene mreže', a dijete nam istovremeno objašnjava da ih koristi, samo ne pod pravim imenom", kaže Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske.

Ne znaju kada je opasno

Prema njenim riječima, djeca danas vrlo brzo nauče kako da sakriju svoje online ponašanje - brišu istoriju, koriste dodatne naloge, gledaju sadržaje dok roditelji misle da rade domaći.

"Imali smo situacije gdje roditelji misle da dijete provodi pola sata na telefonu, a dijete nam kaže da su to tri sata dnevno, samo raspoređena u kratke intervale kako se ne bi primijetilo. Roditeljski nadzor često postoji samo formalno - pravila su tu, ali se ne prate", ističe Rajićeva.

Posebno, dodaje ona, zabrinjava podatak da sa uzrastom raste ne samo vrijeme provedeno online, već i emocionalna vezanost.

"Djeca se nerviraju kada nema interneta i osjećaju se loše zbog sadržaja koji gledaju. Internet više nije samo zabava - on direktno utiče na raspoloženje, samopouzdanje i osjećaj vrijednosti kod djece. Znatan broj djece nam je rekao da im se javljaju nepoznate osobe, a dio djece to uopšte ne doživljava kao problem. Djeca često ne znaju da procijene kada je nešto opasno, dok roditelji često ni ne znaju da se takvi kontakti uopšte dešavaju", poručuje Rajićeva za "Nezavisne novine".

U školi je drugačije

Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Doboj, kaže da prosvjetni radnici o ovoj problematici razgovaraju sa učenicima, s tim što tu više prostora ima da djeluju roditelji.

"Djeca u školi ne provode toliko vremena uz telefone. Evo, konkretno, kod nas u školi postoji zabrana upotrebe telefona. Ali, oni kod kuće provode vrijeme uz telefon i tamo treba neko drugi da ih kontroliše, a ne mi. Mi kao škola možemo samo da ukazujemo na problem. Naravno, ovdje ima prostora da se djeluje, ali više treba usmjeriti akcenat na roditelje", rekao je Blagojević za "Nezavisne novine".

(Nezavisne, FOTO: FREEPIK)