- Detalji
- Kategorija: Društvo
Glasna rasprava o budžetu i zabrani pušenja u Narodnoj skupštini Republike Srpske ovih dana potisnula je ostala predložena rješenja u drugi plan, pa je tako ispod radara protrčao Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera.
Ovaj zakon, koji je usvojen po hitnom postupku, zabranjuje neoporeziv rad u sezonskim poljoprivrednim poslovima svima osim supružnicima, djeci i roditeljima u jednom domaćinstvu.
Zanimljivo je da ovakve odredbe ne poznaje ni zakonodavstvo Evropske unije, pa se nije imalo sa čime usklađivati.
Tako će, tetke, strine i ostala rodbina, zetovi i komšije koji dolaze u pomoć na sjetvu, žetvu ili krmokolj, morati biti dan ranije prijavljeni u Poresku upravu RS i na njihov rad će se morati uplatiti doprinosi.
Ako se to ne dogodi, domaćin koji ih je pozvao u pomoć, umjesto rakije sa svojim pomoćnicima mogao bi da popije kaznu od 1.500 KM.
U obrazloženju predloženog zakona kao razlog za donošenje Zakona po hitnom postupku navodi se da je potrebno “hitno sprovesti mjere za suzbijanje sive ekonomije, kao i omogućavanje ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja za lica koja su angažovana van radnog odnosa” i da je to mjera opšteg interesa za Srpsku.
– Imajući u vidu izazove i kretanja na tržištu rada i prirodu sezonskih i drugih poslova privremenog karaktera, razmatrane su mogućnosti angažovanja sezonskih i drugih radnika bez zasnivanja radnog odnosa, a koji već nisu obuhvaćeni postojećim modalitetima ugovora o radu i ugovora van radnog odnosa – navodi se u obrazloženju zakona.
Kažu da siva ekonomija i neformalno zapošljavanje predstavljaju jedan od vodećih izazova sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, naročito ukoliko posmatraju neregistrovane poslove (angažovanja na nekoliko sati dnevno, do nekoliko dana u toku sedmice) u oblasti poljoprivrede (sjetva, žetva i slično, poljoprivredne aktivnosti), turizma (turistički vodič, turistički pratilac, animator i slično), ali i u oblasti uslužnih djelatnosti.
– Neprijavljena lica u ovim oblastima često ostaju uskraćena za osnovna radna prava, a koja se prvenstveno odnose na uplatu doprinosa i prava koja iz toga proizlaze, dok sa druge strane država ne uspijeva da naplati poreze i doprinose i ostaje uskraćena za prihode po osnovu obavljanja ovih djelatnosti – navode u obrazloženju zakona i dodaju da se stvara pravni osnov za dodatno pojednostavljenje procedura prijave i odjave ovih lica u Poreskoj upravi.
Vukajlović: Genijalno rješenje pogodilo srž problema
Ovaj zakon računovođe su dočekale sa podsmijehom i na nož, predviđajući da se u budućnosti inspektori u nemilosti svojih šefova obilaziti krmokolje i njive tragajući za komšijama koji pomažu jedni drugima da pokupe šljive i oberu bostan.
Sertifikovani računovođa Milijana Vukajlović iz prnjavorskog biroa “Računovodstvo plus” kaže da je ovo genijalno rješenje nesumnjivo pogodilo srž problema u sivoj ekonomiji Republike Srpske.
– Tekst zakona je za rubriku vjerovali ili ne. Govore da se bore protiv sive ekonomije, a glavna meta su poljoprivrednici. Rješenje je da njih opteretimo dodatnim poreskim nametima i administrativnim procedurama pa da i ono malo entuzijasta što je ostalo da živi i radi na selu odustane. Dakle, tetke, strine i ostalu rodbinu ne zovite u pomoć jer su propisane kazne ako ih ne prijavite. Ovo je potpuno inovativan zakon koji je jedinstven primjer u čitavoj Evropi, a mi smo njegovi pioniri – kaže Vukajlović.
Objašnjava da prema ovom zakonu prijava komšija i rodbine koji pomažu mora biti izvršena od prvog dana angažmana pomoći. Dakle prije bilo kojeg sezonskog posla, poljoprivrednik mora prvo da posjeti Poresku upravu RS i prijavi sve koji mu pomažu na imanju pa tek onda da započne sa obavljanjem posla.
– Ne znam samo šta se predviđa ako dođe do odgode posla zbog vremenskih nepogoda. Kako će se ova situacija regulisati podzakonskim aktima? Da li nam je zaista najveći problem čestiti poljoprivrednik koji je uložio sredstva u poljoprivrednu mašinu i na njivama zarađuje za sebe i svoju porodicu? Istina je da se na ovako zarađeni novac trenutno ne plaća ni porez ni doprinos, ali da li nam je to zaista najveći problem – pita Vukajlović i dodaje da su obveznici ovog zakona sva fizička lica koja neposredno i za sopstvene potrebe angažuju lica na određenim poslovima, odnosno svi.
Napominje da je tradicija našeg naroda međukomšijska ispomoć u takođe tradicionalnom krmokolju, a da ovo znači da se od sljedeće godine može nastaviti samo uz blagovremene poreske prijave i plaćene doprinose za rad u tuđem domaćinstvu.
– U suprotnom rizikujete plaćanje kazne u iznosu od 1.500 KM jer niste izdali potvrdu o radnom angažmanu komšiji koji miješa čvarke i niste izvršili prijavu u Poreskoj upravi. Od sljedeće godine svako isključivo u svom dvorištu da radi, to je naša borba protiv sive ekonomije i to će spasiti naše javne prihode – kaže Vukajlović.
Međutim, iz Poreske uprave za Capital pojašnjavaju da je zakon donesen kako bi se zaštitili radnici koji rade na sezonskim poslovima, a ne da bi se kažnjavali oni koji pomognu komšiji.
– Sigurno je da inspektori neće ići po kućama i provjeravati da li je neko nekome pomogao oko pečenja rakije ili krmokolja. Ove odredbe prije svega imaju za cilj da pomognu radnicima koji rade sezonske poslove poput građevinskih, poljoprivrednih radova ili radova u voćarstvu, a nisu osigurani – kažu za Capital u Poreskoj upravi.
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru danas proslavljaju Božić, najradosniji hrišćanski praznik.
Božić danas proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena.
Božić po julijanskom kalendaru, 13 dana kasnije, slave vjernici Srpske i Ruske pravoslavne crkve, Јerusalimska patrijaršija i Sveta Gora.
Katolička crkva u ponoć između Badnjeg dana 24. decembra i Božića 25. decembra služi svetu misu koja se zove ponoćka.
Na Badnje veče i Božić katolički vjernici poklanjaju se jaslama Bogomladenca koje se tradicionalno improvizuju u svim hramovima.
Čestitke katoličkim vjernicima u BiH, uputili su i zvaničnici Republike Srpske.
(RTRS, Foto: EPA/MOHAMED HOSSAM)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Uspješno je završena akcija potrage za nestalim stranim državljanima, tačnije majkom i troje djece koji su se izgubili na području Blatnice koja se nalazi na području između Zenice i Teslića.
Dana 22. decembra 2025. u 21.55, od strane Profesionalne Vatrogasne Jedinice Zenica, zaprimili smo poziv za pomoć zbog izgubljenih osoba na lokalitetu Stolačka kosa. Odmah po zaprimanju dojave, naše ekipe su u 22.30 sati upućene na teren, a akcija potrage zvanično je započela u 23.10, u izuzetno zahtjevnim noćnim i zimskim uslovima – navode u GSS Zenica.
Radilo se o porodici Austrijskih državljana – jednoj odrasloj ženskoj osobi, troje djece i psu.
– Prema dostupnim informacijama, navigaciona aplikacija ih je preko Teslića i Blatnice usmjerila na šumski i nepristupačan put prema entitetskoj liniji odnosno Bistričaku i Nemili (Grad Zenica). Vozilo je ubrzo ostalo zaglavljeno, nakon čega su, u pokušaju da pronađu izlaz i ostvare signal mobilne mreže, nastavili kretanje pješke kroz šumu, gdje su izgubili orijentaciju – navode u GSS.
Nasumično su zvali brojeve telefona i tako stupili u kontakt sa vatrogasnom službom u Zenici koji su pozvali GSS Zenica.
U momentu pronalaska, ističu u GSS, unesrećeni su bili pothlađeni, vidno iscrpljeni i dezorijentisani, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na noć, niske temperature i prisustvo djece.
– Boravak u takvom okruženju, gdje su bila i ratna dejstva, bez adekvatne opreme i jasne orijentacije, predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje i život. Nakon lociranja, porodica je sigurno zbrinuta na terenu, utopljena i pod stalnom pratnjom pripadnika GSS-a dovedena do mjesta gdje su se nalazila vozila GSS-a, te na kraju predata pripadnicima EUFORA. Akcija je uspješno završena u 40 minuta nakon ponoći. Ova intervencija još jednom podsjeća na opasnosti oslanjanja isključivo na navigacione aplikacije, posebno u planinskim i šumskim područjima, kao i na važnost pravovremenog informisanja o prohodnosti puteva, vremenskim uslovima i terenu – ističu u GSS, piše Glas Srpske.
Na teren je bilo upućeno 18 spasioca koji su kroz sat do dva uspjeli da pronađu austrijske državljane te je ova priča dobila srećan kraj.
(Srpskainfo, FOTO: GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA STANICA ZENICA/FACEBOOK)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
Izuzetno rijedak i naučno značajan događaj zabilježen je na području Mrkonjić Grada, gdje su na teritoriji sela Medna, u zaseocima Tegeltije i Lisice, pali fragmenti meteorita.
Prema informacijama koje su dostavili astronomi iz Mađarske i još nekoliko evropskih zemalja, riječ je o meteoritu veličine šake, uz još između 50 i 100 manjih fragmenata, približne veličine lješnika i oraha, koji su rasuti na širem području sela, objavio je lokalni portal "MGforum".
Astronom Nedim Mujić iz Sarajeva pojasnio je da se radi o izuzetno rijetkom događaju, jer većina meteora u potpunosti sagori prilikom prolaska kroz Zemljinu atmosferu. U ovom slučaju, fragmenti su najvjerovatnije sitni dijelovi asteroida ili komete koji su, uprkos ekstremnim temperaturama i pritiscima, uspjeli da dospiju do Zemljine kore.
"Meteori koji prežive prolazak kroz atmosferu i stignu do tla izuzetno su vrijedni za nauku. Njihova analiza je praktično jednaka slanju sonde u svemir i prikupljanju uzoraka sa nebeskog tijela starog nekoliko milijardi godina, s tom razlikom što ovdje priroda obavlja sav posao bez ikakvih troškova", istakao je Mujić.
On je objasnio i kako prepoznati moguće fragmente meteorita na terenu. Površina ovih tijela je najčešće tamna, glatka ili djelimično uglačana zbog intenzivnog sagorijevanja tokom prolaska kroz atmosferu, dok im je oblik uglavnom nepravilnog izgleda i lako se razlikuju od uobičajenog kamenja u prirodi.
Mujić je naveo da je sa svojom ekipom već u dva navrata boravio u selu Medna, ali da su dosadašnje potrage za ovim izuzetno vrijednim fragmentima završile bez uspjeha, što dodatno govori o složenosti terenskog rada i zahtjevnosti pronalaska meteorita na velikoj površini.
Ukoliko fragmenti meteorita sa područja Medne budu pronađeni i naučno potvrđeni, oni bi mogli biti registrovani u zvaničnoj Meteoritical Bulletin Database, međunarodnoj bazi podataka koju vodi Meteoritical Society i koja predstavlja centralni svjetski registar svih priznatih meteorita. U toj bazi svaki meteorit dobija jedinstvenu oznaku i ime, poput meteorita Takapō, koji je pronađen na Novom Zelandu u martu 2024. godine. Taj meteorit, mase oko 810 grama, nakon što je njegov ulazak u atmosferu zabilježen mrežom meteorskih kamera, prošao je detaljne laboratorijske analize, klasifikovan je kao L5 ordinardni hondrit i zvanično uvršten u međunarodnu naučnu evidenciju. Upravo takav postupak očekuje i eventualne fragmente iz Medne, koji bi, ukoliko budu locirani i potvrđeni, mogli dobiti svoje mjesto u svjetskim bazama podataka i trajno ući u naučnu literaturu.
Mujić naglašava da je zbog toga od izuzetnog značaja da se fragmenti pronađu, pravilno evidentiraju i sačuvaju, kako bi se mogli analizirati i registrovati. Takvi nalazi pomažu naučnicima da bolje razumiju nastanak Sunčevog sistema i procese koji su se odvijali u ranim fazama razvoja kosmosa.
(Mondo, Foto: Twitter/Gizmodo, Video: Provjereno.info)
- Detalji
- Kategorija: Društvo
BANjALUKA - Iako je prosječna neto plata u Republici Srpskoj u novembru ove godine dostigla 1.563 marke, životni standard većine građana i dalje nije dostigao nivo iz perioda prije pandemije virusa korona. Da bi danas imali istu kupovnu moć kao 2019. prosječna plata bi morala iznositi barem 1.800, odnosno najmanje 230 do 250 maraka više od aktuelnog prosjeka.
Ovo otkriva uporedni statistički pregled koji pokazuje da su građani sa prosječnim primanjima u ovom periodu faktički osiromašili. Godina 2019. bila je posljednja u kojoj su ekonomski pokazatelji davali osjećaj kakve-takve stabilnosti. Prosječna neto plata iznosila je oko 900 maraka, ali su cijene hrane, energenata, stanovanja i komunalnih usluga bile znatno niže. Inflacija je bila niska, a rast troškova života postepen i predvidljiv. Većina domaćinstava tada je mogla planirati mjesečne izdatke bez stalnog straha od novih poskupljenja. Plate, iako skromne, imale su veću realnu vrijednost, a odnos prihoda i troškova bio je povoljniji nego danas.
Pandemija virusa korona označila je početak dubokih promjena u životnom standardu građana. Nakon kratkog ekonomskog zastoja uslijedio je snažan inflatorni talas, koji je dodatno pojačan globalnom energetskom krizom i ratom u Ukrajini. Prema zvaničnim podacima ukupno povećanje cijena od 2020. do danas iznosi više od 40 odsto. Međutim, kod osnovnih životnih kategorija rast cijena bio je znatno veći. Hrana je u pojedinim grupama poskupjela čak za 70 odsto, energenti i gorivo značajno su povećali mjesečne troškove, dok su cijene stanovanja i kirija postale jedan od najvećih tereta za kućne budžete, posebno u većim gradovima.
Prosječna neto plata u novembru ove godine iznosila je 1.563 marke, što predstavlja rast od oko 660 u odnosu na 2019. Ipak, taj rast nije uspio da prati realno povećanje troškova života. Podaci Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da današnja prosječna plata pokriva tek nešto više od polovine sindikalne potrošačke korpe. Prije pandemije taj odnos bio je povoljniji, što jasno ukazuje na to da si građani danas mogu priuštiti manje nego prije pet godina.
Ako se kao osnov uzme prosječna plata iz 2019. godine od oko 900 maraka i na nju primijeni zvanična inflacija od 40 odsto, dolazi se do iznosa od približno 1.260 maraka. Međutim, ova matematička računica ne oslikava baš najbolje stvarni život. Kada se u obzir uzme i struktura potrošnje domaćinstava, gdje najveći dio prihoda ide na hranu, energiju i stanovanje, kategorije koje su najviše poskupjele, realna plata potrebna za postizanje standarda iz prepandemijskog perioda trebalo bi da iznosi između 1.750 i 1.850 maraka.
Iako statistika pokazuje rast plata, svakodnevni život građana prikazuje drugu sliku. Sve više domaćinstava se zadužuje, odriče dijela potrošnje ili smanjuje troškove koji nisu neophodni za preživljavanje. Najviše su pogođeni radnici u realnom sektoru, penzioneri i mladi, čija primanja ne prate rast osnovnih troškova. Razlika između 2019. i stanja danas najbolje pokazuje da problem nije visina plate na papiru, već njena realna vrijednost u svakodnevnom životu. Jedna današnja plata vrijedi otprilike kao jedna i po plata iz 2019, ali troškovi života su porasli kao da su dvije. Razlika između ova dva rasta upravo pokazuje prostor u kojem je nestala kupovna moć građana.
- Gorivo
Cijene goriva 2019. bile su oko 1,90 maraka, a danas oko 2,30, što predstavlja procentualni rast od 20 do 25 odsto. Prije šest godina za kupovinu 60 litara goriva bilo je potrebno oko 114 maraka, a danas 138. Međutim, ako se uzme u obzir i prosječna plata u tim periodima, vidi se da iako je gorivo poskupjelo, njegov rast u odnosu na primanja nije toliko dramatičan kao kod drugih osnovnih troškova.
- Godine pojele evro
Prema takozvanom kalkulatoru inflacije vrijednost 100 evra iz 2019. danas je ekvivalentna 123,74 evra u kupovnoj moći, što znači da je evro izgubio 23 odsto svoje vrijednosti u ovom periodu od šest godina. Pošto su evro i marka vezani, ovaj efekat direktno je uticao i na kupovnu moć.
(Glas Srpske, Foto: Ilustracija)
Još članaka …
Strana 44 od 47
