Čuveni stručnjak za rani razvoj inteligencije kod djece, Ranko Rajović, otkrio je za Žena.rs šta djeca novijih generacija često ne umiju samostalno da urade do šeste godine.
U vremenu kada djeca sve više vremena provode uz ekrane, a sve manje u slobodnoj igri i kretanju, pitanje njihovog pravilnog razvoja postaje važnije nego ikad.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Savremeni način života donio je brojne pogodnosti, ali je istovremeno doveo i do zabrinjavajućih promjena u fizičkim i kognitivnim sposobnostima najmlađih.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Upravo na tu pojavu upozorava dr Ranko Rajović, ističući da kretanje nije samo fizička aktivnost, već temelj razvoja mozga i misaonih procesa.
– Naša učiteljica u Kanadi rekla je učenici da popravi sastav, a djevojčica je pobacala sve sa stola i zvala direktorku – kaže Rajović o najvećim roditeljskim greškama koje djeci zatupljuju mozak.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
– Borim se sa kolegama i u Zagrebu i u Beogradu, gdje su neki čak govorili da kretanje nije važno. Pazite, u medicini je kretanje ključ za razvoj dubokih regija mozga zaduženih za kognitivne procese. Neki onda pomenu Stivena Hokinga koji je bio u invalidskim kolicima. Ljudi moji, i u kolicima se ljudi kreću naprijed, nazad, lijevo, desno, drže ravnotežu, pomjeraju ruke gore, dolje. Jedino što ne hodaju. Za odrasle ljude to ne govorim, ali za djecu u razvoju kretanje je ključ.
Šta se danas vidi kod djece? Ravna stopala su u porastu, slabi su im mišići i ne mogu da skaču unazad. Kada sam radio jednostavan test u vrtiću za uzrast od četiri godine, skok unazad ne može da izvede preko šezdeset posto djece. Kolega na pedagoškom fakultetu me je pitao kakve veze ima taj skok sa učenjem. Dijete koje nema skok unazad u četvrtoj godini, možda sutra u školi neće razumjeti neke kognitivne zadatke, recimo kada se radi matematika u minusu. Kretanje je ključ razvoja nervnih puteva u kojima su misaoni procesi. Dokazale su to i studije na Ohajo stejt univerzitetu u Americi. Gledajte i trudite se da dijete do šeste godine bude spretno i okretno – savjetuje Rajović.
Možda je upravo sada pravi trenutak da preispitamo svakodnevne navike i damo više prostora igri, trčanju i istraživanju. Jer ponekad najjednostavnije stvari imaju najveći uticaj na razvoj djeteta. U toj jednostavnosti krije se i odgovor na mnoge savremene izazove sa kojima se suočavaju roditelji i vaspitači. Na kraju, pitanje nije da li imamo vremena za kretanje, već da li imamo luksuz da ga zanemarimo.
Za sam kraj, pitali smo uglednog doktora za jedan univerzalni savjet kako da, u modernom moru izazova, roditelji zaista budu dobri i odgovorni.
– Mnogi kažu kako je bilo nama, biće i mom djetetu. To jednostavno nije tačno jer se okruženje drastično promijenilo i sve se brzo dešava. Tu su igrice, telefoni i društvene mreže, a toga nikada ranije nije bilo. Tamo vas čekaju potpuno nepoznati ljudi koji djetetu daju lajkove za razne gluposti, pa dijete shvati da tako dobija pažnju. Ovo je prvi put u civilizaciji da smo dozvolili da na naše dijete utiču stotine ili hiljade nepoznatih ljudi i influensera, dok sa druge strane izmišljamo mane učiteljicama u školama koje makar poznajemo. Zato roditelji moraju da se edukuju, da pogledaju malo kako novo okruženje formira ličnost i utiče na razvoj djeteta i da znaju kako se mozak razvija, jer će tako najlakše spasiti svoje najmilije – zaključio je doktor Ranko Rajović, piše ŽenaBlic.
