BANjALUKA - Branko Blanuša izabran je danas za predsjednika Srpske demokratske stranke na stranačkoj Skupštini u Banjaluci.

Blanuša je dobio jednoglasnu podršku.

Funkciju vršioca dužnosti predsjednika SDS-a do sada je obavljao Jovica Radulović.

(Glas Srpske)

Sjednica Skupštine Srpske demokratske stranke (SDS) zakazana je za danas u Banjaluci, sa početkom u 13.00 časova u hotelu "Bosna", saopšteno je iz SDS-a.

Pored toga, na sjednici će biti razmatrano imenovanje radnih tijela Skupštine SDS-a, kao i izvještaji o radu stranke između dvije sjednice Skupštine.

(Mondo, Foto: SDS)

Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) i paralelno Pokreta "Sigurna Srpska" (PSS), sve intenzivnije razvija svoj novi politički projekat, dok njegova matična stranka, PDP, u javnom prostoru gubi značaj.

Stanivuković je najavio da će njegov pokret u decembru imati dvocifren broj poslanika u Narodnoj skupštini RS. Trenutno, Klub PDP-a broji osam narodnih poslanika, koji se u ovom kontekstu računaju i kao članovi PSS. S obzirom na to da je Galić pristupio Pokretu, očekuje se da će mu se u narednim danima pridružiti još najmanje jedan poslanik iz aktuelnog skupštinskog saziva, čime će PSS dostignuti dvocifren broj predstavnika.

Pored aktivnosti na državnom nivou, Stanivuković ne zanemaruje ni lokalni nivo. Pokret „Sigurna Srpska“ aktivno "kupi" odbornike i načelnike. Jedan od posljednjih primjera je Gojko Kličković, načelnik opštine Krupa na Uni, koji je nedavno pristupio Pokretu, čime se dodatno osnažuje lokalna mreža PSS-a. Ovakvi potezi omogućavaju Stanivukoviću jačanje političkog kapitala i u lokalnim zajednicama, čime se povećava kontrola Pokreta na različitim nivoima vlasti.

Ova situacija dolazi u trenutku kada potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak ističe da u vrhu stranke nije postignut jedinstven stav o formiranju Pokreta „Sigurna Srpska“. Na mreži Fejsbuk, Crnadak je naveo da Predsjedništvo PDP-a nije jednoglasno donijelo odluku, jer su se tome usprotivila najmanje dva visoka funkcionera. Takođe, ni Glavni odbor PDP-a, koji je zasjedao u Bijeljini, nije donio jednoglasnu odluku, posebno funkcioneri iz Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Hercegovine. Počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić takođe nije podržao Pokret, što je potvrdio u više javnih nastupa.

Komentarišući ovu situaciju, politikolog Nikolina Lozo za Mondo kaže da je Pokret „Sigurna Srpska“ jedinstven politički fenomen u našoj političkoj praksi.

"U praksi nije primijećeno da jedna osoba vodi i političku stranku i politički pokret. Definitivno, Pokret je zamjena za PDP, koliko god Stanivuković negirao tu činjenicu. Cilj je transformacija PDP-a u savremenu političku opciju i marginalizacija same stranke, što se jasno vidi i na terenu", ističe Lozo.

Lozo dodaje da trenutno ne postoje prepoznatljiva lica iz PDP-a unutar Pokreta, te da je broj poslanika koji tokom mandata prelaze u PSS rezultat političkih kombinacija.

„Bilo bi bolje razmatrati ovaj fenomen nakon izbora 2026. godine. Već sada vidimo i poslanike vlasti koji prelaze u Pokret, pa građani koji su opoziciono orijentisani treba da procijene koliko će ti ljudi zaista mijenjati sistem nakon što sadašnja vlast izgubi izbore“, kaže Lozo, dodajući da ne gaji optimizam po pitanju opstanka PDP-a.

"Ovo možda označava kraj stranke kakvu su stvorili Mladen Ivanić i ljudi oko njega", zaključila je ona.

Dok Stanivuković gradi vidljivost i politički kapital kroz Pokret „Sigurna Srpska“, PDP u medijskom prostoru gotovo da više ne objavljuje saopštenja, što dodatno potvrđuje proces marginalizacije stranke i jačanje novog političkog brenda u RS, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

(Mondo, Foto: Sigurna Srpska)

BANjALUKA - Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da 110 godina od početka internacije Srba u dobojski logor predstavlja 110 godina borbe protiv zaborava i namjerne istorijske nepravde.

"Doboj je na današnji dan 1915. godine pretvoren u logor smrti za Srbe, organizovan od Austrougarske monarhije, sa jasnim ciljem slamanja srpskog naroda u BiH u želji da zatru nacionalni identitet srpskog naroda i na ovim prostorima formiraju takozvanu 'bosansku naciju'.

Tim neljudskim činom Austrougari su pokrenuli etničko čišćenje uz rijeku Drinu s namjerom da u taj prazan prostor nasele nesrpsko stanovištvo, a Srbe sa tog područja interniraju u ovaj, a kasnije u druge koncentracione logore", istakao je Dodik za Srnu povodom obilježavanja 110 godina od početka internacije Srba u dobojski logor kroz koji je prošlo 45.000 ljudi, dok je ubijeno 12.000 srpskih logoraša.

Dodik je podsjetio da su u ovom logoru, na prostoru nekadašnje vojne bolnice za austrougarske konje, bili smješteni žene, djeca i starci koji su i u neljudskim uslovima, ipak, uspjeli da sačuvaju srpski slobodarski duh.

Predsjednik SNSD-a naglasio je da u ovom prvom masovnom koncentracionom logoru u Evropi nisu stradali vojnici, već civili – žene, djeca i starci, stradali su jer su bili Srbi i pravoslavci, i to je istorijska činjenica koju su decenijama pokušavali da prećute, relativizuju i izbrišu iz kolektivnog pamćenja, baš kao što se i danas pokušava umanjiti ili negirati srpsko stradanje kroz različite oblike političkog pritiska, ucjene i lažne ravnoteže krivice.

"I zato Doboj nije samo mjesto stradanja, on je opomena. Ko danas ćuti o dobojskom logoru, sutra će ćutati i o svim drugim zločinima, kao i novim nepravdama prema Srbima. Na to nikada nećemo pristati", poručio je Dodik.

Pokušaji da se ova, kao i druge istine o stradanju Srba kroz vijekove prećuti ili relativizuje, ukazao je on, predstavljaju nastavak istorijske nepravde nad srpskim narodom, i Republika Srpska postoji da se takvo stradanje više nikada ne ponovi.

"Oni koji danas pozivaju na navodno 'okretanje budućnosti', a istovremeno brišu istinu ne samo o dobojskom logoru, već o mnogobrojnim masovnim stratištima nad srpskim narodom svjesno nastavljaju politiku ponižavanja i omalovažavanja naših žrtava. Bez istine nema pomirenja, a bez poštovanja srpskog stradanja nema pravedne, dejtonske BiH u kojoj tri konstitutivna naroda i dva entiteta imaju jednaka prava", istakao je Dodik.

On je naglasio da Republika Srpska nije nastala slučajno, već je istorijski i politički odgovor srpskog naroda na vijekove progona, logora, mučeništva i stradanja, i zato je naša dužnost da branimo Srpsku, njene institucije, identitet i pravo da čuvamo svoju istoriju i pamćenje.

Zloglasni dobojski kazamat osnovan je 27. decembra 1915. godine i predstavljao je prvi masovni koncentracioni logor u Evropi namijenjen civilnom stanovništvu, prvenstveno Srbima iz BiH, Srbije i Crne Gore, uključujući žene, djecu i starce.

Kroz njega je prošlo oko 45.000 ljudi, dok je život izgubilo oko 12.000 Srba, uglavnom usljed gladi i nehumanih uslova.

Zatvoren je 5. jula 1917. godine i jedan je od najtežih primjera organizovanog stradanja srpskog naroda u Prvom svjetskom ratu.

(Glas Srpske)