Plata u BiH sve češće ne nestane na kraju, već na samom početku mjeseca. Čim stigne na račun, veliki dio odlazi na račune, hranu, gorivo, kredite ili kiriju.
Kada se podmire sve obaveze, mnogima ne ostane gotovo ništa za odmor, izlazak ili bilo kakav neplanirani trošak. Zato pitanje koliko novca ostane od zarade postaje sve bolji pokazatelj stvarnog životnog standarda građana.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako su plate posljednjih godina rasle, brojni građani kažu da taj rast ne osjećaju u novčaniku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Razlog je što su istovremeno poskupjeli hrana, stanovanje, usluge, energenti i gotovo sve što čini svakodnevni život.
Među onima koji to najbolje osjećaju je i Banjalučanka Nada M. Ona kaže da, iako i ona i suprug rade, nakon što se podmire svi troškovi ostane vrlo malo novca za bilo šta što nije neophodno.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
– Kada platimo račune, kupimo hranu i podmirimo sve ostale troškove, gotovo da ne ostane prostora za nešto više. Nekada smo mogli izdvojiti novac za izlazak, izlet ili sebi priuštiti nešto bez mnogo razmišljanja. Danas se svaka kupovina planira unaprijed i dobro odmjerava – kaže Nada.
Da ova računica nije izuzetak, potvrđuje i penzioner Kosta M. On ističe da bi on i supruga teško mogli živjeti samo od penzije bez pomoći sinova.
– Otkako sam se penzionisao, nisam bio na moru. Nažalost, tako je. Hrana je skupa, a lijekovi još skuplji. Odlazak kod frizera trenutno mi je jedini izlazak – kaže Kosta.
Sličnu borbu vode i mladi koji tek pokušavaju da stvore samostalan život.
Damjan Z. kaže da, iako još nije zasnovao porodicu, sadašnja plata zahtijeva stalna odricanja.
– Planirao sam ove godine da idem na more, ali kada sam sve sabrao i oduzeo, pogotovo jer otplaćujem stambeni kredit, shvatio sam da je to nemoguća misija. Možda bih mogao otići na nekoliko dana, ali bih se morao odreći nečeg drugog. Mnogi moji vršnjaci su u istoj situaciji, a neki spas pokušavaju da pronađu u kladionicama – priča Damjan.
Iako su prosječne plate posljednjih godina rasle, građani često kažu da to povećanje ne osjete u svakodnevnom životu. Razlog je što su istovremeno rasli i troškovi gotovo svih osnovnih potreba, od hrane i stanovanja do usluga i energenata.
Odnos plate i potrošačke korpe:
1.700 maraka prosječna plata
3.290 maraka sindikalna potrošačka korpa
51,86 odsto korpe pokriva jedna plata
Prema posljednjim podacima, prosječna neto plata iznosi oko 1.700 maraka.
Ipak, taj iznos je daleko od onoga što je potrebno jednoj porodici za osnovne životne troškove. To najbolje pokazuje sindikalna potrošačka korpa, koja je za četvoročlanu porodicu u junu iznosila 3.290 maraka.
Prosječna plata tako pokriva tek 51,86 odsto potrebnog iznosa. Prevedeno, porodici koja živi od jedne prosječne zarade nedostaje gotovo još jedna cijela plata kako bi dostigla nivo troškova koje sindikat smatra minimalnim za normalan život.
Ekonomisti ukazuju da životni standard ne zavisi samo od visine plate, već i od životnih okolnosti. Isti prihod nema istu vrijednost za onoga ko ima riješeno stambeno pitanje i za porodicu koja svakog mjeseca izdvaja stotine maraka za kredit ili kiriju.
Zato građani sve češće ne gledaju samo kolika im je plata, već koliko od nje zaista ostane nakon što se podmire osnovne potrebe.
Kada najveći dio prihoda odu na hranu, stanovanje, račune i prevoz, za odmor, štednju ili neka lična zadovoljstva ostaje sve manje prostora.
Koliko je novca potrebno za pristojan život zavisi od porodice, mjesta stanovanja i životnih navika, ali je za većinu građana BiH zajedničko jedno, platu više ne mjere samo iznosom na platnoj listi, već onim što od nje ostane. A taj iznos kod mnogih iz mjeseca u mjesec postaje sve manji.
Ruku pod ruku sa Albanijom
Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Evrostata, potrošnja po stanovniku u BiH iznosila je svega 41 odsto prosjeka Evropske unije. To znači da je stvarna potrošnja građana BiH bila manja za gotovo 60 odsto u odnosu na prosječnog stanovnika ove zajednice. BiH je po stvarnoj potrošnji izjednačena sa Albanijom, a ispod nje se nalazile samo najsiromašnije evropske ekonomije.
Ovi podaci pokazuju da problem nije samo u visini zarada, već i u kupovnoj moći građana. Iako nominalne plate rastu, prostor za potrošnju, štednju i kvalitetniji život ostaje znatno manji nego u većem dijelu Evrope, piše Glas Srpske.
