Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Sretenje Gospodnje, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika, koji podsjeća na dan kada je Presveta Bogorodica prvi put uvela novorođenog Hrista u hram da ga posveti Bogu.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Ovaj praznik simbolizuje prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima hrama i u pravoslavnoj tradiciji smatra se jednim od najsvečanijih događaja.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Šta obilježava Sretenje Gospodnje

  • Sretenje se proslavlja 40. dana nakon Božića, u znak sjećanja na događaj opisan u Jevanđelju,
  • Bogorodica je dovela Bogomladenca u jerusalimski hram,
  • Pravedni starac Simeon Bogoprimac uzeo je Hrista u naručje.

Tom prilikom izgovorio je čuvenu molitvu:


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


„Otpusti sada raba tvojega, Gospode, jer vidješe oči moje spasenje tvoje“

Prema predanju, ovom događaju prisustvovala je i proročica Ana, kći Fanuilova, koja je objavila narodu da je stigao dugo očekivani Mesija.

Zašto je Sretenje važan praznik

Sretenje ima dvostruki značaj u pravoslavlju i spada u red:

  • Gospodnjih praznika – jer se slavi Hristos,
  • Bogorodičnih praznika – jer se veliča čistota Presvete Bogorodice.

Predanje navodi da je Bogorodicu u hram uveo prvosveštenik Zaharija, otac Svetog Jovana Krstitelja.

Od kada se praznuje Sretenje

Sretenje se u hrišćanstvu slavi još od vremena vizantijskog cara Justinijana, kada je uvedeno nakon velike kuge i razornog zemljotresa u Antiohiji.

Od tada se praznik širio cijelim hrišćanskim svijetom i postao jedan od centralnih u liturgijskom kalendaru.

Sretenje u istoriji srpskog naroda

Ovaj dan ima poseban značaj i u srpskoj istoriji:

  • 1804. godine – u Orašcu je podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom Karađorđa Petrovića,
  • 1835. godine – u Kragujevcu je proglašen prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski ustav.

Danas se u Srbiji Sretenje slavi i kao Dan državnosti.

Narodna vjerovanja i običaji za Sretenje

U narodu postoji veliki broj običaja i vjerovanja vezanih za ovaj praznik.

Najpoznatija vjerovanja:

  • Vjeruje se da se na Sretenje susreću zima i ljeto,
  • Ako je dan sunčan, a medvjed vidi svoju sjenku i vrati se u pećinu, zima će potrajati još šest nedjelja,
  • Djevojke paze koga će prvog sresti ujutru – vjeruje se da će im mladoženja biti sličan tom čovjeku.

Običaji koji se poštuju

U hramovima se osvećuju svijeće.

Svjeće se pale u kući jer se vjeruje da:

  • štite dom od groma,
  • čuvaju porodicu od nesreće,
  • donose blagoslov i duhovnu zaštitu.

(Glas Srpske)