- VIŠE NOVCA ZA POMOĆ SOCIJALNO UGROŽENIM -

Gospodine Kasapoviću, 2011. godina je na izmaku što potvrđuje tri godine vaše pozicije na funkciji načelnika opštine. Kako ocjenjujete taj period i da li ste zadovoljni realizacijom programa kojeg ste zacrtali preuzimanjem dužnosti?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

KASAPOVIĆ: Što se tiče pomenutog perioda mogu reći da sam zadovoljan, prije svega što smo postigli da se međusobno uvažavamo i što se u nekim situacijama nije znalo ko je pozicija, a ko opozicija. Preuzimanjem dužnosti načelnika opštine moja želja bila je da pomirim određene struje u Skupštini, što je zapravo doprinijelo poboljšanju uslova za odvijanje ostalih aktivnosti.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Što se tiče investicionog, odnosno razvojnog dijela mogu reći da je na realizaciju ideja, zamisli i konkretnih projekata uticala opšta ekonomska kriza, ali u cjelini mogu biti zadovoljan jer smo uglavnom, posebno u 2010. i 2011. godini, realizovali mnogo infrastrukturnih projekata koji su od značaja za građane naše opštine. Kad to kažem, prvenstveno mislim na projekte u putnoj mreži, kao i one projekte koje smo realizovali kroz programe uređenja gradskog građevinskog zemljišta čime smo uredili mnoge stambene zone, prvenstveno naselje Gaj i nedavno završenu zonu SZ.

Što se tiče ostalih aktivnosti, hoću da kažem da ćemo projektom rješavanja kolektora kanalizacije do glavnog prečistača riješiti jedan od značajnih problema za opštinu Teslić. Ovim projektom ćemo stvoriti kapacitet koji će objediniti sve kanalizacije, kako iz grada, tako i iz naselja koja gravitiraju blizini gradskog područja i time stvoriti uslove da nam rijeka Usora u gradskoj zoni ne bude zagađena.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Ovaj projekat realizujemo u saradnji s Vladom Republike Srpske, odnosno Ministarstvom za finansije, kreditom Evropske investicione banke, donacijom Evropske komisije i opštinskim učešćem. Trenutno smo u fazi izrade studije izvodljivosti, naš "Fiš projekat" je prihvaćen i ja vjerujem da će u drugoj polovini 2012. godine ugledati svjetlost dana. Treba reći i to da smo značajno pojačali donacije prema poljoprivrednim proizvođačima posebno u voćarstvu, zbog čega danas imamo znatan broj respektabilnih voćnjaka. Svjesni smo da nećemo nešto značajno učiniti ako ne budemo izgradili i kapacitete hladnjača, tako da intenzivno radimo i na tom planu. Sve u svemu, zadovoljan sam, a jedino čime nisam zadovoljan je to što nismo uspjeli da napravimo onaj broj poslovnih zona koji smo planirali.

Otežavajuće okolnosti pojavile su se u neriješenim vlasničkim odnosima na zemljištu, ali se nadam da ćemo i to završiti u nekom narednom periodu i stvoriti bolji privredni ambijent za dolazak kapitala u našu opštinu.

Šta je svojstveno za ovogodišnji budžet i koliko je prostora bilo za investicije, odnosno razvoj?

KASAPOVIĆ: Budžet za 2011. godinu ima relativno dobro punjenje. Za njega je, takođe, svojstveno da smo u odnosu na prvobitno planirani okvir imali rebalans naviše. Povećano punjenje budžeta dijelom je rezultat povećane stope poreza na lične dohotke, ali sa druge strane imali smo i trošak na porezima i doprinosima kroz lične dohotke, tako da je ta situacija jedno drugo poništila. U cjelini sam zadovoljan i želim da istaknem da smo u budžetu za 2011. godinu imali oko 2,6 miliona KM investicija realizovanih kroz programe razvoja putne mreže i uređenja gradskog građevinskog zemljišta.

Koliko su realno planirani ovogodišnji prihodi i šta se može očekivati do zaključenja fiskalne godine?

KASAPOVIĆ: Što se tiče prihoda, mogu reći da su oni u potpunosti realno planirani. Mislim da će budžet, ako ne sa 99,5%, biti ostvaren sa 100,5%. Mi smo vodili računa da sve pozicije uredno zatvorimo i na troškovnoj strani i ja očekujem da će do zaključenja godine prihodi i troškovi u potpunosti biti uravnoteženi.

Da li je u 2011. godini bilo pomoći drugih nivoa vlasti, odnosno doznaka donatorskih sredstava?

KASAPOVIĆ: Ne možemo reći da je bilo nekih značajnih doznaka. Bilo je preko pojedinih ministarstava, uglavnom sitnih, kroz participacije u određenim projektima. Dakle, zaključak je da nije bilo značajnijih grantova koji bi pomogli stvaranju većeg budžeta.

Kakvo je stanje u privredi opštine Teslić i koliko opština izdvaja za podsticaje privrednih aktivnosti?

KASAPOVIĆ: Što se tiče stanja u teslićkoj privredi pokazalo se da je u ovom periodu ekonomske krize dosta žilava. Mogu reći da sam srećan i zadovoljan što u periodu najveće ekonomske krize nije došlo do ozbiljnijeg otpuštanja radnika i zatvaranja većih privrednih kapaciteta. Istina da se kriza značajno odrazila na sitne trgovce i ugostitelje, pa je došlo do smanjenja broja zaposlenih u tom dijelu privrede. Ja hoću da pohvalim naše privrednike jer su uspjeli da održe ekonomsku stabilnost u našoj opštini. Nivo zaposlenosti je jedan od ozbiljnih problema, jer imamo oko 4.500 nezaposlenih i još jednom ponavljam da je zaista značajno što nije došlo do značajnijeg otpuštanja radnika.

Što se tiče podsticaja privrede, pokušavamo da idemo u susret privrednicima. Nekih ozbiljnijih donacija nismo imali. Pokušavali smo da definišemo sredstva u budžetu kao pomoć malim zanatskim radnjama, da stvorimo garantni fond za kreditiranje sitnih preduzeća, ali sve to dosta zavisi od banaka. I dalje smo spremni da radimo na tom planu. Želim da istaknem da smo dio zone na lokaciji DI "Borja" predvidjeli za poslovne aktivnosti pod vrlo povoljnim uslovima i sigurno da je i to neka vrsta doprinosa razvoju privrede.

Prošla godina će zasigurno ostati upamćena po broju izvedenih javnih radova posebno na planu putne infrastrukture. Šta je urađeno u ovoj godini?

KASAPOVIĆ: I u 2011. godini je urađeno dosta. Moj plan u ovom mandatu da centar svake mjesne zajednice bude povezan asfaltnim putem sa gradom je blizu konačne realizacije. Najznačajniji lokalni putevi su pri završetku, ostalo je da se asfaltira oko dva km puta za Očauš, tri km puta za Vitkovce, jedan km puta prema Mladikovinama i nekoliko kilometara prema Planama. Uz učešće građana urađeno je dosta i na putevima koji imaju karakter nekategorisanih. U ovom dijelu imali smo i učešće pojedinih ministarstava, posebno Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Mogu da kažem, da sve ono što smo predvidjeli za ovu godinu da je urađeno, pa čak i više. Moje mišljenje je da i prošla, a i ova godina treba da ostanu upamćene po obimu izvedenih radova, ali i po tome što su u potpunosti realizovani programi investiranja u infrastrukturu, što se u nekim prethodnim periodima nije događalo.

Takođe, jedan od vrlo bitnih opštinskih dokumenata je Program uređenja građevinskog zemljišta. Koliki je finansijski obim tog programa i koje biste projekte izdvojili kao posebne?

KASAPOVIĆ: Ove godine smo planirali i uložili značajna sredstva za uređenje gradskog građevinskog zemljišta. Uložili smo oko 1,2 miliona KM. Najvećim dijelom to se odnosi na uređenje grada u zoni SЗ zatim u zoni na lokalitetu policijske zgrade i prostor u blizini šumskog gazdinstva.

Uradili smo nekoliko rasvjeta u gradu i prigradskim naseljima, ali najznačajnije u svemu tome je što smo pokrenuli magistralni vod kanalizacije prema Đuliću, trenutno najnaseljenijoj mjesnoj zajednici, kao i izgradnju pješačke staze i ulične rasvjete u ovoj mjesnoj zajednici. Mogu da kažem da su sve investicije koje su bile predmet programa uređenja u potpunosti realizovane.

Koliko je u ovogodišnjem budžetu bilo prostora za socijalne kategorije i da li uslijevate servisirati sve potrebe?

KASAPOVIĆ: Prije svega, treba reći da raste potreba za sredstvima za socijalne kategorije. Nije davno bilo kad je Centar za socijalni rad zajedno sa socijalnim davanjima koštao opštinu oko 800.000 KM. Ove godine planirali smo više od 1,5 miliona KM i plašim se da nećemo u potpunosti uspjeti da zatvorimo sve troškove. Broj korisnika socijalne pomoći i tuđe njege značajno raste i to nije dobro. Vrlo teško će sve opštine, pa i opština Teslić, uspjeti da izdržavaju pritiske socijalnog davanja. Normalno je da to ide na račun investicija, tako da svako veće izdvajanje za socijalu smanjuje prostor za investiranje.

Šta možete reći o budžetskim izdvajanjima za sport i kulturu? Koliko su, zapravo, ove oblasti zastupljene u budžetu?

KASAPOVIĆ: Smatram da su i jedna i druga oblast dovoljno zastupljene u budžetu. Već duži period za sport izdvajamo 300.000 KM i taj iznos nismo smanjivali ni u periodu ekonomske krize, kad je bilo mnogo manje punjenje budžeta. Kad je riječ o kulturi, mogu da kažem da je problem što nemamo formiran kulturni centar, tako da danas finansiramo sve i svašta. Neću da kažem da tu nema kvaliteta, ali mislim da je ta oblast organizaciono neuređena zbog čega ćemo morati tražiti rješenja. Ukupna sredstva za kulturu su oko 120.000 KM i mislim da je taj iznos realan s obzirom na mogućnosti naše opštine.

Obrazovanje i zdravstvo su jednim dijelom naslonjeni na lokalnu zajednicu. Kako ocjenjujete stanje u ovim oblastima društva?

KASAPOVIĆ: Što se tiče zdravstva, treba reći da je opština Teslić zajedno s Ministarstvom zdravlja RS i Domom zdravlja potpisnica sporazuma za unapređenje porodične medicine. Prema tom sporazumu, opština je ispunila sve svoje obaveze. Na našu sreću, Dom zdravlja u Tesliću je finansijski stabilan, nema gubitaka i to je dobra pretpostavka za uredno stanje. Što se tiče stanja u obrazovanju, imali smo problema s osnovnim školama. Dvjema školama je trebalo da se promijeni status, ali je resorno ministarstvo dalo određen period za produženje roka. Mislim da je zadnjih godina u oblasti obrazovanja najviše uloženo posebno od strane ministarstva i cijenim da je stanje i u osnovnom i u srednjem obrazovanju dosta dobro.

Do kraja godine bi trebalo da bude usvojen budžet opštine za 2012. godinu. S obzirom na to da je Skupština opštine prihvatila nacrt tog iza čega je obavljena i javna rasprava, čime ste se rukovodili pri izradi budžetskog sadržaja?

KASAPOVIĆ: Pri izradi budžetskog sadržaja rukovodili smo se realnim prihodima. U poreskom dijelu planirani su prihodi ostvareni na nivou 2011, godine. Od nove godine će se primjenjivati još jedan novi porez, porez na imovinu. Usvojili smo stopu od 0,07% i čini mi se da će ta stopa biti jedna od najmanjih u RS s obzirom na posljednji stav Predsjedništva Saveza opština i gradova da poreska stopa ide na 0,25%. Ta stopa je tri i po puta veća od one koju smo mi usvojili. Ne mislim da u 2012. godini treba da mijenjamo stopu koju smo definisali prvenstveno zbog stanja u privredi i takav stav se može okarakterisati kao još jedan od doprinosa opštine prema privredi. Nadam se da takvim postupkom nećemo smanjiti svoj budžetski prihod, jer ako bi svi izmirili svoje obaveze, trebalo bi da imamo više sredstava nego što smo planirali. Ja ću biti zadovoljan ako ostvarimo onoliko prihoda koliko smo i planirali. Prva godina će u svakom slučaju biti probna, a od realizacije zavisi kako ćemo to stanje uređivati narednih godina.

Kakvo obilježje ima budžet za 2012. godinu. Koja je komponenta naglašena i zbog čega?

KASAPOVIĆ: Još jedanput ističem da je evidentan rast potreba za socijalnim davanjima, U 2012. godini idemo sa 100.000 KM većim izdvajanjem za socijalu, ali mislim da i to neće biti dovoljno kad se usvoji novi Zakon o socijalnoj zaštiti. Taj zakon će predviđati nova izdvajanja iz opštinskih budžeta za korisnike socijalne pomoći i tuđe njege. Međutim, to će vjerovatno biti predmet rebalansa, koji će se raditi onda kada se usvoji zakon, odnosno kada stanje u tom pogledu bude jasnije. Sa druge strane, u 2012. godini planirali smo sredstva za investicije negdje u nivou prethodne godine i nećemo se zaustaviti u realizaciji određenih projekata koje već imamo.

Naredna godina će po mnogo čemu biti izazovna. Pored toga što će biti održani lokalni izbori, neki analitičari najavljuju vrhunac ekonomske krize. Kako Vi vidite predstojeću godinu?

KASAPOVIĆ: Mislim da će biti teška godina. Svi pokazatelji ukazuju na to, Ako budemo ostvarili nivo prihoda u poreskom dijelu kao što smo u 2011. godini, biću potpuno zadovoljan. Posebno ću biti zadovoljan ako ne dođe do otpuštanja radnika, tj. ako nam privreda ostane stabilna. Nadam se da imamo snage da sve to održimo na nivou koji već imamo.

Da li je opština Teslić prezadužena i prijeti li joj dužničko ropstvo?

KASAPOVIĆ: Opština Teslić nije kreditno prezadužena. Kada se mjere izvorni prihodi i godišnje otplate i stave u odnos, trenutne obaveze su ispod sedam odsto što govori da je naša opština daleko od maksimalno dozvoljene granice zaduženosti koja iznosi 18 odsto. Imali smo još nešto obaveza koje nismo mogli izvršavati zbog određenih problema koje smo naslijedili. Poznato je da su kratkoročne obaveze prije tri godine iznosile šest miliona KM. Mi održavamo nivo likvidnosti i sposobni smo da tekuće obaveze redovno izvršavamo, a obaveze koje smo naslijedili realizujemo kroz plan izmirenja koji nam nije ugrozio funkcionisanje budžeta, a to znači da smo ih redovno servisirali. Prema tome, opština Teslić sigurno spada u red manje zaduženih lokalnih zajednica i ne prijeti joj nikakvo dužničko ropstvo.

S obzirom na to da je pred nama vrijeme praznika, šta biste poručili građanima? Ima li prostora za optimizam?

KASAPOVIĆ: Za optimizam uvijek ima prostora. Mislim da smo opština koja ima svoje i ljudske i prirodne resurse. Istina, pritišće nas ova ekonomska kriza, ali poručio bih građanima da, ipak, imaju strpljenja. Usput, svim građanima čestitam Novu godinu i ostale praznike. Želim im dobro zdravlje i brzo razrješenje svih problema koje imamo.

(opština Teslić)