- Detalji
- Kategorija: Život i stil

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.
Savindan se obilježava kao školska slava u svim školama u Srpskoj i Srbiji, utemeljivača srpske crkve, države i školstva. Savindan se obilježava kao školska slava u svim školama u Srpskoj i Srbiji.
Sveti Sava, najmlađi sin Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, zamonašio se pod imenom Sava i 1219. godine postao prvi srpski arhiepiskop, čime je utemeljena samostalna Srpska pravoslavna crkva.
Običaji i vjerovanja

Savindan (ili Dan Svetog Save) je praznik Srpske pravoslavne crkve koji se uvijek slavi 27. januara (14. januara po starom kalendaru), kojim se obilježava uspomena na Svetog Savu.
Sveti Sava rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje.
Kršten je kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava. Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju. Bilo je to oko 1192. godine, na Svetoj Gori, u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.
U Srbiju se vratio 1208. godine da bi pomirio zavađenu braću.
Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.
Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.
U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području srpske države.
Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.
Sveti Sava je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova djela “Nomokanon” i “Sinodik pravoslavlja” postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.
Sava se upokojio 1235. godine u bugarskom gradu Trnovu, dok se vraćao sa hodočašća u Jerusalim, nakon diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju
Sinan-paša spalio je na Vračaru 1594. mošti Svetog Save, koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa.
Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u pogrešnom uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe.
Iza sebe je ostavio veliki broj pisanih djela: “Žitije Svetog Simeona”, “Karejski tipik”, “Hilandarski tipik” i “Studenički tipik”, “Zakonopravilo”…
Praznik Savindan je u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovom: Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski. Praznik Svetog Save je jedan od najvećih hramovnih i porodičnih praznika u srpskom narodu, svetkuju ga mnoge zanatlije.
Dan Svetog Save postao je i školska slava odlukom Sovjeta Knjažestva Srbskog 2. januara 1840. godine, na prijedlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca.
Praznik se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom vlasti. Poslije poluvjekovne zabrane u komunističkom režimu, ponovo se nastavilo sa proslavljanjem Svetog Save kao školskog patrona.
Na ovaj dan, život svetog Save se okončao i crkva je ustanovila da se ovog dana obilježava uspomena na život i djelo Svetog Save. Upokojio se u ponedeljak 14. januara 1236. godine, u gradu Trnovu u Bugarskoj.
Do procvata svetosavskog kulta je došlo stvaranjem nove srpske države. Još početkom XIX vijeka je nastala poznata Himna Svetom Savi, a zakonom iz 1840. godine njegov praznik postaje školska slava u Srbiji.
Naročito revnosno Svetog Savu praznuju stočari iz raznih krajeva. Poput Svetog Mrate i Svetog Aranđela, sveti Sava se smatra vučjim pastirom.
Mnogi srpski narodni običaji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova. Pred Savindan se stoka nije smela puštati u šumu, iz straha od vukova, jer bi to za nju bilo pogubno.
Ovih dana ništa nije smjelo da se radi. Britve nisu otvarane da bi vukovima čeljusti ostale sklopljene. A žene nisu smjele ništa da boje u crveno da vukovi ne bi klali stoku. Da bi umolili sveca da vukove okrene od njihovog stada, u mnogim krajevima se ovaj praznik proslavlja vrlo svečano i prije njega se postilo sedam dana.
Postoji mnogo srpskih narodnih vjerovanja vezanih za Savindan, među kojima i to da ako na Svetog Savu grmi, desiće se važni događaji u zemlji.
(Glas Srpske, Foto: Agencije)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil

Kako je ovih dana u Bosni i Hercegovini debeli minus i hladno vrijeme, mnogi se vraćaju starim običajima i tradiciji svojih nana koje su najbolje znale kako sačuvati toplotu u domovima i na nogama.
Jedan od takvih običaja su priglavci ili pletene pape.
Šta su zapravo priglavci ili pletene pape?
Riječ priglavci (poznati i kao pletene pape) označava vrstu jednostavne obuće ili dodatka za stopala koja se tradicionalno nosila u ruralnim krajevima bivše Jugoslavije, a bila je važan dio narodne nošnje.
Priglavci su najčešće ručno pletene ili tkane vunene papuče ili navlake koje se navlače preko čarapa, a služe za toplinu i zaštitu stopala, naročito kada se nose uz tradicionalnu obuću poput opanaka.
Naziv i običaj potiču iz davnina, a ova obuća nije bila samo praktična već i estetski ukrašena šarenim vezom i motivima karakterističnim za pojedine krajeve.
Uloga u narodnoj nošnji
U tradicionalnoj nošnji različitih naroda na Balkanu, obuća poput priglavaka ili pletenih papa imala je posebno značenje. Osim što su štitili stopala od hladnoće i neudobnosti, predstavljali su i dio identiteta i kulture.
Posebno su bili neizostavni tokom hladnih zimskih mjeseci. S obzirom na najave oštrog hladnog talasa i niskih temperatura koje dolaze u narednim danima širom Bosne i Hercegovine, priglavci su još jednom postali ne samo simbol tradicije, već i prava praktična zaštita od minusa, piše Avaz.
Primjeri iz tradicije
U mnogim starim pričama i opisima, priglavci su predstavljani kao vunene, tople navlake koje su se navlačile preko vunenih čarapa i često bile bogato ukrašene vezom. Muškarci su ih nosili uz opanke kako bi im stopala ostala zaštićena i topla tokom hladnih zima.
U pojedinim krajevima, ovi pleteni ili tkani priglavci poznati su i pod nazivima poput bičve, nazuvci ili suknene, ali svi imaju istu svrhu i način izrade.
Dio zanata i kulturnog naslijeđa
U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i danas se održava tradicija pletenja priglavaka ili pletenih papa, izrađenih od prirodne vune u različitim bojama. Ovi rukotvorni proizvodi često se smatraju dijelom etno industrije i važnim dijelom kulturnog naslijeđa.
Ukoliko već niste, možda je sad pravo vrijeme da se prisjetimo ove tradicionalne obuće i njene praktične vrijednosti u svakodnevnom životu.
(Srpskainfo, FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil

Ušteda električne energije je važna za svako domaćinstvo - ne samo da smanjuje mjesečne račune, već doprinosi i očuvanju životne sredine.
Uz nekoliko jednostavnih promjena u svakodnevnim navikama i korišćenje energetski efikasnih uređaja, svako može doprinijeti povećanju energetske efikasnosti.
Ono što se ispostavilo kao odličan savjet za uštedu energije je isključivanje uređaja o kom vjerovatno niste razmišljali.
Naime, kako električari otkrivaju jedan od uređaja koji dosta troši, a nije neophodan tokom noći je internet ruter.
Zbog toga je preporuka da ga isključujete tokom noći, a Njemačka Savezna agencija za zaštitu životne sredine istakla je ovo kao posebno važno ako ruter ne može da se isključi jer koristi telefonsku liniju. U tom slučaju, savjetuje se kupovina rutera koji ima opciju da isključi WI-FI funkciju kada se ne koristi.
Napomenuto je i da internet ruter ne troši više struje od, na primijer, frižidera ili drugih velikih uređaja, ali njegovo redovno isključivanje može donijeti primijetne uštede, prenosi Politikin Magazin.
Uređaji koji štede najviše struje:
LED sijalice – troše i do 80 odsto manje energije od klasičnih sijalica i traju duže.
Inverterski klima uređaji – koriste inteligentno upravljanje radom kompresora, pa troše manje struje u odnosu na klasične klime.
A+++ frižideri i zamrzivači – troše do 50 odsto manje struje od starijih modela sa nižim energetskim razredom.
Mašine za pranje veša i sudova sa eko programima – smanjuju potrošnju struje i vode.
Indukcione ploče za kuvanje – efikasnije su od klasičnih električnih ringli i troše manje energije.
Savjeti za dodatnu uštedu:
Isključite uređaje iz utičnice kada ih ne koristite – punjače, TV i računari u režimu na čekanju i dalje troše struju.
Koristite produžne kablove sa prekidačem da isključite više uređaja odjednom.
Pratite potrošnju pomoću pametnih utičnica ili mjerača energije.
Podesite termostat na bojleru i grijanju na optimalne temperature (bojler 50-60, grijanje 20-22 stepena).
(Glas Srpske, Foto: Ilustracija)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil
Sveti Jovan Krstitelj slavi se sutra, 20. januara, i predstavlja jednu od najzastupljenijih slava u Srbiji. Svetom Jovanu je posvećeno najviše praznika u njegovo ime - čak sedam.
Sveti Jovan Krstitelj se kod pravoslavaca praznuje 20. januara. Međutim, Sveti Jovan je usko povezan i sa Bogojavljenjem koje je dan pre, 19. januara. Na taj dan je Sveti Jovan Krstitelj obavio krštenje Isusovo u reci Jordan, kada se i objavilo svetu da je on Sin božji.
Dan kasnije, obeležava se Sabor kada se ljudi "sabiraju" u crkvi radi pevanja i slavljenja Boga u čast i hvalu praznovanog velikog Jovana, Preteče i Krstitelja.
Šest meseci pre začeća Isusa Hrista rođen je Preteča Gospodnji, Sveti Jovan Krstitelj, 7. jula i taj datum se slavi kao Ivandan. Njegovi roditelji Zaharije i Jelisaveta dugo nisu mogli imati decu, pa kad im se rodio sin, zavladala je velika radost.
Takođe, obeležava se i usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja koji se proslavlja 11. septembra kada se Crkva seća mučeničkog stradanja propovednika i prethodnika Isusa Hrista - Svetog Jovana. Na taj dan je on po naredbi Iroda izgubio glavu, a učenici Jovanovi su ga sahranili u Sevastiji, staroj Samariji u Palestini.
Oktobra 6. se obeležava začeće Svetog Jovana, odnosno milost, čudo i mudrost Božija. Milost prema starcu Zahariju i starici Jelisaveti koji su Boga molili za dete. Čudo začeća u prestareloj utrobi majke. Mudrost u planu Božijeg spasenja. Želeo je da on bude prorok i Preteča Hristu Gospodu.
Po odsecanju glave, naredila je žena Irodova da glava ne bude sahranjena sa telom, plašivši se vaskrsenja. Tako je njegova glava bila zakopana duboko u zemlju. Žena jednog dvorjanina Irodovog, Jovana, nije mogla da trpi nepravdu, te je tajno iskopala tajno glavu i odnela na Goru Jeleonsku gde ga je sahranila. Drugo obretenje glave se obeležava 9. marta, a obeležava prenošenje glave Jovana Krstitelja u Carigrad. Treće obretenje obeležava prenošenje glave Svetog Jovana u mesto Komane i obeležava se 7. juna.
Srodstvo sa Isusom Hristom
Devica Marija i Jelisaveta, majka svetog Jovana Krstitelja su bile srodnice po majci. Dugo Jelisaveta nije mogla da ostane trudna, a po susretu Presvete Bogorodice i Svete Jelisavete, majka Jovana Krstitelja usklkiknu:
"Blagoslovena si ti među ženama i blagosloven je plod utrobe tvoje! I otkud ovo da dođe mati Gospoda moga k meni? Jer, gle, kada glas pozdrava tvoga dođe u uši moje, zaigra dete od radosti u utrobi mojoj! I blago onoj koja je verovala da će se izvršiti što joj obeća Gospod!"
Dete koje je u utrobi majke zaigralo bi Jovan Preteča, koji je najavljivao Hrista i pre nego što se sam oktrije svetu.
Veoma je poštovan u islamskoj tradiciji.
U hrišćanstvu se Jovan Krstitelj poštuje kao svetac, mučenik i prethodnik Isusov, a u islamskoj tradiciji je poznat kao prorok Jahja ibn Zakarija - Jahja sin Zakarije.
Mandejci ukazuju Jahji najviše poštovanje i smatraju ga jedinim istinskim mesijom, a zbog čega su poznati i kao hrišćani svetog Jovana Krstitelja. Oni su inače narod semitskog roda naseljen u Iranu i Iraku, prenosi "Magazin.novosti".
Običaji za Svetog Jovana Krstitelja
Za ovu slavu vezuje se običaj pranja ikone. Običaj pranja ikona podrazumevao je da se na današnji dan ikone iznose iz kuće posle jutrenja na reku, ili bunar i da se umivaju. Ikone su se brisale krpom koja je pokvašena u vodi.
Mada je običaj odavno nestao, tada se verovalo se da će onoga ko ne umije ikonu stići kazna, te da će mu se te godine oduzeti ruke i noge. Na svetog Jovana vernici, po mogućstvu, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo.
Narodni običaji kažu da sutra žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze niti igle "da im miševi ne bi grizli veš". S druge strane, danas je idealan dan za polazak na put, ukoliko ste ga planirali, jer ćete imati zaštitu ovog sveca.
U narodu postoji običaj da se ljudi na ovaj dan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Na sutrašnji dan se ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.
Veruje se da Sveti Jovan stoji na strugi Jovanovoj tj. na ulazu u zagrobni život i propušta duše umrlih. Smatra se zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.
(Blic, Foto: Wikipedia)
- Detalji
- Kategorija: Život i stil

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Ovaj dan, koji je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, slavi se u spomen na krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan i objavljivanje Boga u tri ličnosti.
Prema hrišćanskom predanju, kada je Isus napunio 30 godina, došao je kod Svetog Jovana Preteče da ga krsti. U trenutku kada je Sin Božji izašao iz vode, nad njim se otvorilo nebo i Duh Sveti je sišao u vidu goluba, dok se sa neba čuo glas Boga Oca:
– Ovo je Sin moj ljubljeni. On je po mojoj volji.
Tim činom otpočela je Hristova misija spasenja čovečanstva. Zbog toga se vjernici danas pozdravljaju tradicionalnim pozdravom: “Bog se javi!” i “Vaistinu se javi!”
Narodni običaji: Šta danas treba ispuniti?
Bogojavljenje prate brojni običaji koji su se generacijama čuvali u našem narodu. Ako želite da ispoštujete tradiciju, obratite pažnju na sledeće.
Uzmite Bogojavljensku vodicu
Danas se u hramovima vrši veliko vodoosvećenje. Vjeruje se da je ova voda ljekovita, da prosvjetljuje dušu i tijelo i da se nikada ne kvari jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga. Vjernici je nose kući i čuvaju tokom cijele godine kao zaštitu.
Okupajte se u rijeci ili zaplivajte za Časni krst
Hrabri vjernici danas širom Srbije plivaju deonicu od 33 metra, koja simbolizuje broj godina Hristovog života na zemlji. Vjeruje se da kupanje u reci na ovaj dan donosi dobro zdravlje, prenosi Telegraf.
Otvorite prozore i očistite kuću
Danas se završavaju “nekršteni dani” tokom kojih su, prema narodnom vjerovanju, zemljom vladale nečiste sile. Običaj je da se danas opere odjeća i detaljno očisti dom kako bi se ušlo u novi ciklus pročišćenosti.
Pogledajte u nebo i odredite sudbinu po vetru
Postoji staro verovanje da se u noći između Krstovdana i Bogojavljenja otvaraju nebesa. Takođe, danas se predviđa kakva će biti godina.
Ako bude mraza i snijega, godina će biti rodna i bogata, ako je vrijeme vedro godina će biti sušna, kao i ako duva istočni vetar. Ako duva severni vetar godina će biti hladna, prenosi Telegraf.
Molitveni podsjetnik
Prije nego što popijete Bogojavljensku vodicu, tradicija nalaže izgovaranje molitve Oče naš, a nakon uzimanja vode, zahvalite Bogu na milosti rečima:
– Slava Tvome milosrđu što si mene grešnoga udostojio da pijem od ove osvećene i Svete vode. Okrepi život moj, sačuvaj me nepovređenoga i osnaži me za dobra dela. Amin.
Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Danas je dozvoljena mrsna hrana i slavlje u radosti. Od sutra, takođe, počinju dani pogodni za zakazivanje vjenčanja.
(Srpskainfo, FOTO: SRNA)




